|
OEBS: Neophodna primjena propisa o zaštiti žrtava nasilja
izvor: rse 24.11.2014.
Crna Gora usvojila je zakone i propise kojim je značajno iskoračila u borbi protiv porodičnog nasilja ali ono što još uvijek nedostaje jeste primjena u praksi i efikasnije gonjenje nasilnika. To je jedan od ključnih zaključaka u mišljenju OEBS-a o uticaju Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici na zakonske propise u Crnoj Gori.
Na globalnom nivou porodično nasilje je najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama i to je zaključak vodećih svjetskih organizacija koje se bore protiv te pojave.
U Crnoj Gori još nema baze podataka o broju slučajeva porodičnog nasilja ali pojedina ranija istraživanja pokazala su da je svaka treća žena u Crnoj Gori žrtva nekog vida nasilja. Svaka četvrta osoba u Crnoj Gori smatra da je žrtva odgovorna za nasilje jer ga "izaziva svojim postupcima".
U mišljenju o tome kako Konvencija Savjeta Evrope o porodičnom nasilju utiče na domaće zakonodavstvo iz OEBS-a poručuju da bi neka zakonska rješenja trebalo dopuniti novim krivičnim djelima ali iznad svega početi efikasniju primjenu već postojećih propisa
Zamjenik šefa Misije OEBSa u Crnoj Gori Valdemar Figaj:
,,Po mišljenju naše misije, Crna Gora je napravila značajne pomake, usvajajući niz zakona i pratećih dokumenata, međutim sve dok implementacija tih dokumenata u praksi ne dobije adekvatan prioritet, neće biti moguće govoriti o stvarnom napretku. Potrebno je trajno da zaživi svijest, kako kod institucija tako i kod građana da borbra protiv nasilaj and ženama i nasilaj u porodici i pružanja neophodne podrške žrtvama mora biti sastavni dio svakodnevnog života u društvenoj zajednici."
Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić podsjeća da je Crna Gora potpisnica Istambulske konvencije i da se strateški bori protiv nasilja nad ženama
,,Kao i što sama konvencija navodi obaveza je država potpisnica da preduzimaju mjere za sprječavanje nasilja nad ženama, da zaštite žrtve i krivično kazne počinioce. Zato borba protiv ovog oblika kršenja ljudskih prava je prepoznata ko jedan od prioriteta Vlade Crne Gore koja je posvećena zaštiti i promociji ljudskih i manjinskih prava svih njenih građana. Crna Gora je u martu 2013. godine ratifikovala ovu Konvenciju Savjeta Evrope što je svrstalo u red zemalja koje su među prvima ratifikovale ovaj važan međunarodni ugovor."
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović ukazuje na statistiku u borbi protiv porodičnog nasilja za prvih 9 mjeseci ove godine:
"U Crnoj Gori u periodu od 1. januara 2014. godine do 15. septembra ove godine za krivična djela nasilja u porodici broj donijetih presuda je 87 od kojih je 85 osuđujućih, odbijajućih četiri, jedna je obustavljena dok je oslobađajućih četiri. Što se tiče osuđujućih presud 11 su zatvorske kazne, šest je novčanih, 55 uslovnih dok je tri mjera bezbjednosti."
Najčešći oblik nasilja u EU je fizičko nasilje a prema njihovim podacima svaka treća žena je žrtva upravo batinanja čiji vinovnici su njihovi partneri. Naredni na listi su psihičko i ekonomsko nasilje nad ženama.
Šef kancelarije EK u Podgorici Mitja Drobnič podsjeća na to da Crna Gora ne može samo da usvaja zakone i na tom niovu se bori protiv porodičnog nasilja
"Iako su dobri zakoni važni u ovoj oblasti oni nijesu dovoljni. Potrebna je njihova odlučna primjena , rad na smanjenju nejednakosti između žena i muškaraca i podizanje svijesti javnosti u porodici i nasilju nad ženama."
Među učesnicima konfenrencije bile su i predstavnice Odbora za rodnu ravnopravnost iz redova vladajuće DPS, par predstavnica NVO sektora ali ne i predstavnica opozicije kao i vodećih NVO u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama.
Ljiljana Raićević iz Sigurne ženske kuće kaže da oni nijesu ni dobili poziv za konferenciju
,,Nijesu nas pozvali i čak nijesmo ni znali za taj sastanak. Mi imamo svoju kampanju gdje ćemo da uključimo sve vladine institucije iako nemamo riječi hvale ni za koga posebno, ni za sudstvo, ni tužilaštvo a imamo i zamjerke na rad policije. Oni pretpostavljam da niejsu željeli to da čuju pa je vjerovatno to i bio razlog zašto nas nijesu pozvali. No, ne možemo mi da radimo bez njih a ni oni bez nas."
Inače, ovih dana na socijalnim mrežama Fejsbuku i Tviteru u toku je akcija u okviru "16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama".
Zaštitni znak kampanje je oranž boja a korisnici u znak podrške postavljaju profilne fotografije u toj boji.
|
