|
Amfilohije: Čirgilica prekid jezičkog nasleđa
izvor: tanjug 02.09.2014
 Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije smatra da osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju predstavlja prekid kontinuiranog istorijskog, duhovnog, prosvetnog i jezičkog bića Crne Gore.
Amfilohije je rekao da treba imati u vidu da su promene koje se događaju u crnogoskoj kulturi, jeziku i prosveti zasnovane na okupaciji u vreme Prvog svetskog rata, prenosi Tanjug.
"Otvaranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa 'čirgilicom' na Cetinju, prestonom gradu Crne Gore, gde se od vremena Crnojevića učio srpski jezik, predstavlja prekid kontinuiteta istorijskog, duhovnog, prosvetnog i jezičkog bića Crne Gore", izjavio je mitropolit za podgorički dnevnik Dan.
Amfilohije navodi da je "protiv prava i pravde, taj po nazivu novokomponovi jezik (crnogorski jezik) uveden nasilno u Ustav Crne Gore, a ako dolazi do takvih sudbinski radikalnih promena, onda to treba da bude iz glave celog naroda".
Mitropolit crnogorsko-primorski ističe da se Crnoj Gori početkom ovog veka dogodio ideološki projekat vlasti.
"I to ide, razvija se, i kao što je rekao jedan dobar hrvatski filolog dolazi do prekida pamćenja da je sva naša civilizacija i desetovekovna kultura pisana ćirilicom na srpskom jeziku", ponovio je mitropolit.
Amfilohije ponavlja da je "takvo i pitanje Fakulteta crnogorskog jezika i književnosti. On je tu, postoji sa čirgilicom, kako je ja zovem, novom azbukom koja prekida kontinuitet. Pa, neka im bude nazdravlje", poručio je mitropolit.
Odluku da osnuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa sedištem na Cetinju, Vlada Crna Gore donela je 19. juna, nakon čega je usledio i upis prvih studenata.
Novi studijski program, u četvorogodišnjem trajanju, osmišljen je tako da omogući sticanje društveno opravdanih i korisnih kompetencija i univerzalnih znanja iz oblasti filologije, ali i specifičnih znanja iz domena montenegristike.
Fakultet, čije je osnivanje izazvalo podeljeno mišljenje stručnjaka i javnosti, biće finansiran iz budžeta Crne Gore, od školarina, iz nacionalnih i međunarodnih projekata, iz prihoda od donacija, poklona i zaveštanja, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Crna Gora je, inače, poslednja od svih bivših jugoslovenskih republika normirala svoj jezik.
Za razliku od zemalja iz okruženja i šire, gde postoji nekoliko instituta i katedri na kojima se izučava i predaje službeni jezik, u Crnoj Gori je do sada postojao samo jedan Institut za crnogorski jezik i književnost i jedan studijski program pod nazivom Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti.
|
