|
Objavljeno šesto kolo Antologijske edicije "Deset vekova srpske književnosti"
izvor: vecernje novosti, foto: vn 06.05.2015.

Kada je pre pet godina pokrenuta Antologijska edicija "Deset vekova srpske književnosti", uz prve ocene da je reč o najzamašnijem izdavačkom poduhvatu u nas u poslednjih pola veka, usledile su i kritičke opaske. Za neke je to bio megalomanski "patriotski" poduhvat, drugi su u izboru za prvu seriju od 120 knjiga pronašli puno praznina i pukotina (pri čemu su prenebregli obrazloženje šta će biti u drugoj seriji), trećima su bila samo važna dela odabrana iz prošlog veka, a bilo je i onih koji su u antologiji tražili sebe. Ipak, edicija, u izdanju Izdavačkog centra Matice srpske, krupnim koracima napreduje, pa su računajući i novo tek objavljeno šesto kolo, do sada izašla 62 toma na 25.000 stranica.
Podsećajući na žestoka osporavanja uz prozivanje zbog "prisvajanja" pisaca, a povodom objavljivanja antologije poezije starog Dubrovnika i Gundulićeve knjige, Miro Vuksanović, pokretač i glavni urednik Edicije, kaže:
- Važno je za svaku kulturu, razume se i za srpsku, da se naznači celovit književni korpus u njoj, od najranijih vremena do danas, i da se istovremeno istaknu oblici jezika i njegovog pisma. Zato smo u Antologiju, kojoj je dvanaesti vek sa Svetim Savom početni i naš vek završni, po redu deseti, uvrstili žanrove usmene (narodne) književnosti, srednjovekovne stihove, zapise, povelje i žitija, a potom najistaknutije predstavnike književnih epoha i pravaca, od renesanse i baroka do postmodernizma i sadašnje literarne važnosti. Gde je god na srpskom jeziku, na bilo kojem njegovom narečju i pismu, u bilo kojem dobu, nastajala literatura trajne vrednosti, ona mora biti zastupljena u ovakvoj antologiji, štampana po sadašnjim pravopisnim normama.
U šestom kolu je 12 knjiga od kojih su dve antologije. U jednoj su, prvi put posle poznatog izbora Vojislava Đurića epske pesme klasične deseteračke lepote, udružene sa pesmama iz rukopisnih i novijih zbirki, a u drugoj su stihovi i proza srpskih pisaca 14. i 15. veka: Nemanjićka žitija, Jefimijina "Pohvala knezu Lazaru", "Slovoljubve", "Danilo", "Camblak", "Jelena Balšić"... Svoju knjigu ima i Lukijan Mušicki, veoma značajan pesnik predvukovskog doba i Dragutin Ilić, koji je ostao u senci svog brata pesnika. Zajedničke knjige su dobili Atanasije Stojković, pisac prvog srpskog romana, i Joakim Vujić, začetnik srpskog pozorišta, kao i Laza Lazarević sa pripovetkama i Janko Veselinović sa "Hajduk Stankom".
- Tri prvoredna pesnika, Vasko Popa, Stevan Raičković i Ivan V. Lalić, u tri zasebna izbora, i danas deluju kao poetski primeri koje moramo i čitati i tumačiti. Proza i esejistika Boška Petrovića i Slobodana Selenića uveravaju da su ova dva pisca nepravedno skrajnuti, kao i srpski Lope de Vega Aleksandar Popović, koji sa svojom knjigom drama zaokružuje šesto kolo Antologije - kaže Vuksanović.
On najavljuje sedmo kolo koje je u pripremi. Odabrani su naslovi, potpisani ugovori sa priređivačima i idućeg proleća pojaviće se još 12 knjiga.
- To neće biti lako. Ne utrkuju se da nam pomažu. U Izdavačkom centru Matice srpske nema stalno zaposlenih, a neće ih ni biti, da bi sav prihod od objavljenih knjiga išao za naredna kola. A kada je nešto vrednost po sebi, ne može mu nauditi niko.
STALNI PRETPLATNICI
- Imamo stalne pretplatnike kojima dajemo privilegiju. Primetili smo da dosta primeraka uzimaju naši ljudi koji rade u inostranstvu - ističe Vuksanović. - Većina biblioteka u Srbiji ima sve dosad objavljene tomove iako knjige nabavljaju po propisima koji zabranjuju kupovinu literature. Škole takvih muka nemaju. U njihovim budžetima ne postoji stavka za knjige. Na naše pismo svim gimnazijama u zemlji nismo dobili ni jedan jedini odgovor. Izgleda da tamo niko više ne čita. Na fakultetima su studenti književnosti zaštićeni tako što im je tačno određen broj stranica za čitanje.
PRIREĐIVAČI
Knjige šestog kola su priredili: Ljiljana Pešikan Ljuštanović, Tomislav Jovanović, Dragana Grbić, Mirjana D. Stefanović, Snežana Milosavljević Milić, Mirko Đukić, Vladimir Gvozden, Dragan Hamović, Miroslav Maksimović, Sonja Veselinović, Jovan Ljuštanović, Slavko Gordić i Marko Nedić.
|