glavniBanner

 

Homepage Übersetzung  

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

novi zid ep1 migranti
migranti1 protest1 Granicni prelaz zagadjenje publika-partizan

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

Miščević očekuje otvaranje tri poglavlja/ Do Evrope u dve brzine

 

izvor : euractiv  foto:

07.02.2017.

 

eu_posao

Miščević očekuje otvaranje tri poglavlja/ Do Evrope u dve brzine

Šefica pregovaračkog tima Srbije u pregovorima o članstvu u EU Tanja Miščević rekla je danas da se nada da će uskoro biti potvrdjen termin održavanja medjuvladine konferencije Srbije i EU na kojoj bi mogla biti otvorena tri poglavlja.

"Ja se nadam da ćemo ubrzo imati potvrdu termina, znate da se govori o kraju februara i početku marta", rekla je Miščević novinarima pred konferenciju o odnosima Srbije i Hrvatske "Hrvatska naš sus(j)ed", u organizaciji Centra za spoljnu politiku.
Ona je dodala da je pored poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi Srbija u Brisel poslala i dokumenta za poglavlje 20 o industrijskoj politici i preduzetništvu i poglavlje 29 o carinskoj uniji.
"Mi možemo otvoriti tri poglavlja i jedno zatvoriti na narednoj medjuvladinoj konferenciji", rekla je Tanja Miščević.
Ona je rekla da poglavlje 26, za koje je Hrvatska jedno vreme imala rezerve, spremno da bude otvoreno i zatvoreno "ne zato što je Srbija nešto uradila već zato što su članice EU sada potpuno uverene da Srbija ima potpuno jasne namere da svoje obaveze ispunjava".
Tanja Miščević je istakla da je Vladi Srbije jako stalo do dobrih bilateralnih odnosa sa susedima, ali da ima otvorenih bilateralnih pitanja koje treba rešavati.
"Ali ono što mi uporno ponavljamo jeste da kontekst pregovora ne sme da bude prostor za rešavanje bilateralnih sporova već se bilateralni sporovi rešavaju zbog svake od država i regiona kao takvog a ne zbog pregovora o članstvu", rekla je ona.
Ona je rekla da do sada nije bilo toliko direktnih kontakata sa Hrvatskom kada je reč o procesu evropskih integracija, ali da treba imati u vidu da su obe zemlje prošle kroz ciklus izbora što je usporilo tehničke razgovore i bolje upoznavanje sa procesom evorpske integracije Srbije.

"Ja se nadam da ćemo to vrlo brzo prevazići i mi vrlo često govorimo da smo spremni da krenemo u Zagreb i razgovaramo sa kolegama na našem tehničkom nivou o svim tim elementima i poglavljima 23 i 24 o vladavini prava ali i drugim poglavljima za koja nam je potrebno bolje razumevanje i njihovo iskustvo", rekla je Miščević.

Dodala je da već puno hrvatskih eksperata pomaže srpskim vlastima u različitim segmentima procesa evropskih integracija, kao što je to bio slučaj sa izradom Akcionog plana za poglavlje 24.

Do Evrope u dve brzine

Nemačka, Francuska, zemlje Beneluksa i Italija krenule su u temeljni preokret u budućoj integraciji Evropske unije koja će imati dve kategorije članica i "čvrsto jezgro" oko evra i koja će se temeljiti na što tešnjem usaglašavanju ekonomija, odbrane, zaštite spoljnih granica i suzbijanja terorizma i ilegalne imigracije. U isto vreme razmišlja se i o mogućem privremenom statusu za zemlje koje ispune uslove za prijem u članstvo EU, pre nego što EU sagleda da li je moguće novo proširenje.

Planove o preustrojstvu EU, posle rasprave lidera EU na zasedanju u Valeti 3. februara, sada su predočili lideri Nemačke, Francuske, Holandije i Belgije. Sličan stav je zauzela i vlada Italije, koja međutim smatra da se kruta politika "stezanja kaiša" mora preinačiti na podsticanje privrednog rasta i zapošljavanja, jer je to bitan uzrok nezadovoljstva građana, uz terorizam i nekontrolisanu imigraciju.

Odlučan zajednički stav ovih država EU je da je zbog spoljnih i unutrašnjih potresa - od izlaska Velike Britanije iz članstva, znakova da nove vlasti SAD ne žele jaku Uniju i podela unutar EU na one zemlje koje žele više integracije i one koje traže vraćanje ovlašćenja na nacionalnu ravan i naklonjene su američkom predsedniku Donaldu Trampu - ozbiljno doveden u pitanje i sam opstanak EU ako se članice koje to hoće ne povežu i ne napreduju na zdravim temeljima.

Nove strateške odluke, ciljevi i planovi preustrojstva i delovanja "EU u dve brzine" u roku od desetak godina biće obelodanjeni 25. marta na proslavi 60. godišjice osnivanja Unije u Rimu, a to podrazumeva da će se temeljito razmotriti i u kom vidu i kroz koliko vremena će biti moguće prihvatiti nove članice EU.

Kako su preneli visoki zvaničnici nekih uticajnih članica EU, razmišlja se i o možda privremenom statusu za zemlje koje ispune uslove u pregovorima o članstvu, pre nego što i sama preustrojena, osnažena EU sagleda da li je moguće novo proširivanje.

I ranije je bilo predloga da se nekim zemljama koje pregovaraju o članstvu ponudi "privilegovano partnerstvo", što se najviše odnosilo na Tursku jer su neke moćne članice EU smatrale da Turska ne može postati punopravan član EU.

Međutim, dosad zvanično EU je uvek naglašavala spremnost da ispuni obećanje da će otvoriti vrata zemljama Zapadnog Balkana kad ispune sve uslove, iako se nezvanično ukazuje na činjenicu da i među građanima, a i nekim političkim krugovima Unije, postoji odbojan stav prema proširenju EU.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da "nova integracija EU neće biti jednaka za sve".

"Izvukli smo pouke se iz događaja poslednjih osam godina", navela je ona, "da nam itekako može biti nužna Evropa u dve brzine i da svi neće biti uključeni u razne korake evropske integracije".

Francuski predsednik Fransoa Oland je saopštio da je "evropsko jedinstvo ključno" i jasno ciljajući na članice na Istoku Evrope, koje osporavaju neke zajedničke politike i stav prema migrantima, rekao da "Evropa nije kasa iz koje se samo uzima".

Angela Merkel je naglasila da ta nova strategija mora biti ugrađena u Rimsku izjavu koju članice EU treba da usvoje na svečanosti 60. godišnjice osnivanja Unije.

U nekim medijima u EU su se pojavile i spekulacije da usvajanje nove strategije o "EU u dve brzine" znači i mogućnost, pa i predlog da nekim članicama koje imaju ogromne probleme, a članice su zone evra, može biti omogućeno da uz pažljive mere pripreme i pomoći napuste evro.

Tako se spominje da bi recimo Grčka taj postupak mogla da pokrene već na leto, kako piše italijanski list Republika.

Zemlje Beneluksa podržavaju dalju integraciju EU u bar dva različita bloka članica i u zajedničkoj poruci Holandije, Belgije i Luksemburga je predočeno da je "Evropska unija više nego prost zbir članica i utemeljena je na zajedničkim vrednostima".

Lideri država Beneluksa su istakli da buduća integracija Unije u bržoj ravni za one koji su u stanju i to hoće, mora biti zasnovana na demokratiji, ljudskim pravima, slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala, kao i socijalnoj dimenziji, a to znači socijalnoj tržišnoj privredi i konkurentnoj zoni evra.

Takva nova integracija "čvrstog jezgra" EU bi značila da će biti pružena pomoć članicama koje same nisu u stanju da obezbede boljitak svojih građana, ali zajednički novac će se koristiti za "delovanje na područjima gde je jasna dodata vrednost EU".

Rimski list Republika smatra da je ovo viđenje Nemačke i još nekih bogatih članica EU samo prihvatanje stvarnosti, jer još od uvođenja evra u Mastrihtu 1992. članice na severu Evrope, koje vuče Nemačka, "putuju u biznis klasi, dok jug, poznati Klub Mediterane, putuje vagonima drugog razreda".

Francuski predsednik Oland je podvukao da je "snažnija integracija na nekim područjima potrebna" i da je "sasvim moguće napredovati u više brzina". "Ali to nije kasa iz koje se po volji uzima", primetio je Oland, "izvlače sredstva iz strukturnih fondova EU, ima pristup jedinstvenom tržištu, a ni sa čim nema solidarnosti". "Evropa je stvorena da zajedno budemo jači", zaključio je Oland.

Belgijski premijer Šarl Mišel je želeo da precizira da "Evropa u više brzina znači da će postojati čvrsto jezgro, što je zona evra, zato što je to pokretačka snaga reformi i ekonomskog rasta". Bivši predsednik Evropske komisije Romano Prodi je takođe veliki pobornik preustrojstva EU u "dve brzine" i kaže da je "potres Tramp dao zamah promenama u svetskoj politici".

"Pre je Amerika bila veliki brat, a Nemačka je bila najveći od mlađe evropske braće koja su slušala starijeg", rekao je Prodi. Dolaskom Trampa, zaključio je, "Amerika više nije veliki brat, već rođak koga ne vole, pa evropska braća moraju da reaguju".

 

 

 

U Srbiji trenutno oko 750 djece-migranata bez roditelja/Grčka, migranti pokušali da spreče ulazak ministra u kamp

Članstvo Srbije u EU bi podržalo 47 odsto gradjana

Zapaljive izjave političara služe za domaću upotrebu

Srbija: Migrantima dobar smeštaj/Obalska straža presrela 400 migranata kod obala Libije

Neuspešan dijalog u Briselu dve strane vode u medijima

Formiran Medijski savez Srbije

Stefanović/Fratini: Za migrantsku krizu jedinstveni odgovor/Italija: Obalska straža spasila 1.300 migranata/Posebne mere za migrante posle napada na ženu sa decom

Premijer Crne Gore u Beogradu

Vučić: Priština odgovorna za neuspeh razgovora, Mogerini da reaguje

Vučić: Činimo sve da sačuvamo mir, od Prištine ne očekujem ništa/Nikolić sa ambasadorima: Nastaviti dijalog i sačuvati stabilnost u regionu

Cipras: Grčka je pokazala veliko strpljenje oko imena Makedonije

Ministarstvo odbrane: Za šest meseci otkriveno 18.500 migranata/Sprečen pokušaj migranata da ilegalno pređu granicu na prelazu Šid

Dolazak Ciprasa – podrška unapređenju privredne saradnje

U Mađarsku za vikend ilegalno pokušalo da uđe 567 migranata/Mogerini: Migranti zaslužuju poštovanje bez obzira na veru/Pavlopulos: Turska mora da poštuje naše granice

'Prijateljska paljba' na srpskoj levici

Brisel: Nastavak dijaloga Beograda i Prištine 1. februara/Vučić i Tači razgovarali putem telefona

Đurović: U Srbiju ulazi veći broj migranata nego što izlazi/Merkel: Nema rješenja za raspodjelu tereta migracija u EU

Iz Belorusije migovi i BUK, pregovori i o S 300; Radić: Nabavka dobra vest, biće kadrovskih problema

Vulin: U Srbiji oko 7.000 migranata/Izvučeno oko 300 migranata iz čamca kod libijske obale

Mafijaški prsti u državnim poslovima Srbije

Mukotrpna borba za pristup informacijama u Srbiji

Da li je Brisel više zabrinut zbog Nikolića ili Tačija?

Varadi: Revizija tužbe BiH protiv Srbije malo verovatna

Vučić sa Lukašenkom: Politički i ekonomski odnosi dve zemlje napreduju

Srbija nema dovoljno kapaciteta i sredstava za životnu sredinu

SARADNJA SRBIJE I BELORUSIJE: Vučić i Kobjakov potpisali više međudržavnih sporazuma

Tramp i Balkan: Opasne kalkulacije domaćih političara

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

naslovna

servis