Hrvatski predlog o sećanju na srpske žrtve

izvor: agencije  foto:  jutarnji                                                                                                       10.08.2015

Luka Mišetić je povodom 20-godišnjice "Oluje" izneo predlog da se 28. septembar obeležava kao dan sećanja na žrtve zločina počinjenih nakon te vojno-policijske akcije. Dan 28. septembar nije odabrao slučajno – tog dana 1995, znači gotovo dva meseca nakon okončanja "Oluje", u selu Varivode ubijeno je devet meštana srpske nacionalnosti, od kojih je najstariji imao 84, a najmlađi 55 godina.

Gotovinin advokat smatra da bi na taj način hrvatski državni vrh konačno na najbolji mogući način odao počast srpskim žrtvama, pa bi prestale tenzije kojima je obeležena svaka proslava "Oluje", odnosno optužbe Srbije, ali i predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj da je nedopustivo slaviti "Oluju" jer su nakon nje počinjeni zločini za koje niko nije odgovarao.

"Treba nam da hrvatski vrh prizna bol koju Srbi osećaju zbog zločina počinjenih nakon operacije 'Oluja'. Možda bi 28. septembar, godišnjica ubistva u Varivodama, bio primeren dan za to. Ali ne 5. avgust. Jer to je dan kad slavimo oslobođenje zemlje od zlog političkog projekta, dan kad izražavamo zahvalnost onima koji su Hrvatsku odveli u pobedu", poručio je Mišetić.

Takva njegova inicijativa naišla je na podeljena mišljenja, kako među političarima, tako i među istoričarima.

Ali su je zato s odobravanjem dočekali predstavnici Srba u Hrvatskoj.

"Legitimno pravo gospodina Mišetića je da iznosi svoje predloge. S naše strane takav predlog bi bio prihvatljiv", kaže zastupnik SDSS-a Mile Horvat.

Upozorava da srpska zajednica u Hrvatskoj svake godine drži komemoraciju za sve žrtve koje su stradale tokom Domovinskog rata, a posebno u "Oluji" i nakon nje.

"Mi uvek nastojimo da izrazimo poštovanje prema svim žrtvama. Nažalost, službena hrvatska politika ne čini isto, odnosno ne obeležava srpske žrtve na isti način kao i hrvatske", naglašava Horvat, koji zato smatra da je ključno da i politički vrh Hrvatske prihvati Mišetićevu ideju.

Pijetet žrtvama

"Bilo bi dobro kada bi i službena hrvatska politika učinila taj gest i odala pijetet žrtvama koje su pale tokom i nakon 'Oluje'", poručuje poslanik SDSS-a.

Počast nevinim srpskim žrtvama u Varivodama je, inače, 2010. godine odao tadašnji predsednik Ivo Josipović, koji je tom prilikom poručio da tih devet nevinih žrtava osvete nije smelo biti, da se ničime ne može opravdati niti obrisati krv koja je prolivena kao ni sramota koja je počinjena hrvatskom narodu tim ubistvom.

SDSS, međutim, podseća da ni počast žrtvama Varivoda niti osudu tih zločina nikad nije došao da izrazi niko od predsednika Vlade, iako ih svake godine pozivaju.

Službena politika, po svemu sudeći, nije previše sklona tome da imamo dan sećanja na srpske žrtve "Oluje". U vladajućem SDP-u smatraju da se time ništa ne bi promenilo...

"Tako nešto ne bi dovelo do smirivanja tenzija. Treba pustiti da vreme uradi svoje. Može se pružiti ruka, ali zar zaista mislite da bismo takvim jednim datumom nešto promenili. Hrvatska vlada, a pogotovo naša, stalno pruža ruku prema Srbiji, ali nema koristi. Srpski premijer Aleksandar Vučić u javnim istupima je jako blagoglagoljiv, ali stvarnost je nešto sasvim drugo", kaže jedan visokopozicionirani član SDP-a.

Za razliku od SDP-a, i ministar branitelja Predrag Matić i bivša premijerka Jadranka Kosor i više su nego skloni Mišetićevoj inicijativi.

Ne umanjuje pobedu

"Mislim da bi se o tome moglo razgovarati, jer je evidentno da je bilo nevinih žrtava nakon 'Oluje'", kaže ministar branitelja.

Nedavno je, dodaje, bio na Galipolju, gde žrtvama te bitke drže komemoraciju nekad zaraćene strane – i savezničke snage i Turska.

"Očekujem da i Hrvatska napravi takav iskorak. Trebalo bi samo da se nađe dobar datum i mesto za takvo nešto. Lično sam spreman da podržim takvu odluku jer držim da to ni na koji način ne bi umanjilo našu pobedu u Domovinskom ratu, već upravo suprotno: osnažilo bi je", naglašava Matić.

I bivša hrvatska premijerka smatra da bi o Mišetićevom predlogu trebalo dobro razmisliti, a veruje i da bi njegova realizacija pomogla da se u potpunosti zatvori ta ratna knjiga.

Značaj inicijatora

"Nijednu žrtvu ne smemo da prećutimo ili zaboravimo. A ova inicijativa je samim tim značajnija jer dolazi od čoveka koji je odbranio generala Gotovinu od optužbi za zločinački poduhvat i proterivanje Srba. Kad govori Mišetić, kao da govori sam general. I ova ideja je na tragu Gotovinine poruke da se treba okrenuti budućnosti. Osim toga, Mišetić je kao njegov advokat i te kako upućen u sva zbivanja tokom 'Oluje' i nakon nje jer je to sve radi haškog procesa i te kako dobro proučio", objašnjava bivša premijerka Jadranka Kosor, koja smatra da bi o Mišetićevom predlogu trebalo da razgovaraju sve političke opcije.

Ipak, skeptična je da bi se taj dogovor mogao postići s obzirom na to da je Hrvatska u izbornoj godini.

Nada se, najavljuje, da će o tome uskoro imati priliku da razgovara upravo s generalom Antom Gotovinom.

Masakr u Varivodama

Ratni zločin u selu Varivode, kraj Kistanja, počinili su pripadnici Hrvatske vojske (HV) i hrvatske policije 28. 9. 1995. godine.

Ubijeno je devet srpskih civila, starosti između 60 i 85 godina iako u to vreme nije bilo nikakvih ratnih operacija na tom području.

Šestoro bivših vojnika HV-a našlo se na sudu zbog tog zločina, ali su oslobođeni zbog nedostatka dokaza.

Vrhovni sud Hrvatske ipak je presudom zaključio da je vojska Hrvatske kriva za ubistva koja su označena kao "čin terorizma". Županijski sud u Kninu je odredio da Vlada Hrvatske isplatiti odštetu porodicama ubijenih.