|
Ukida se mogućnost tužbe novinara zbog sramoćenja
izvor: rse 29.04.2015
Dvije i po godine stara odredba o sramoćenju koja je kao Damoklov mač visila nad novinarima u obavljanju njihove dužnosti izbacuje se iz Kaznenog zakona, predlaže Vlada, a Sabor će to sigurno izglasati po završetku ove sjednice.
Ta je odredba već imala dvije žrtve. Novinarka Slavica Lukić je osuđena zbog sramoćenja, jer je pišući o jednoj poliklinici implicirala da je to nestabilna i nesređena, i time dovela u pitanje čast i ugled te klinike. Trebala je platiti 26.000 kuna (3.500 eura) odštete toj poliklinici, ali je viši sud ukinuo presudu i vratio je na ponovno odlučivanje. Argument višeg suda bio je da se radi o vrijednosnom sudu, a ne o činjeničnoj tvrdnji.
Druga je žrtva bila hrvatska javna televizija koju je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić tužio zbog izjava hrvatskog premijera Zorana Milanovića na njegov račun izrečenih u izravnom javljanju.
„Kada postoji javni interes, nema kaznenog djela“, prenio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić glavnu poruku izmjena zakonske odredbe o sramoćenju.
„Ono što je bitno - neće postojati kazneno djelo teškog sramoćenja ili uvrede ukoliko su njihova obilježja ostvarena u znanstvenom, stručnom, umjetničkom, književnom djelu, javne informacije u obavljanju djelatnosti propisane zakonom, političke ili druge javne i društvene djelatnosti. Tu je i novinarski posao, obrana nekog prava, a sve je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga“, pojasnio je ministar.
Kada je to kazneno djelo uvedeno i počelo se primjenjivati, mnogi su upozoravali da će to biti ubojito sredstvo za ušutkavanje novinara, koji će nakon dvije-tri izgubljene presude biti financijski upropašteni, a ostali se čuvati da i njih ne zadesi slična sudbina.
Uvijek odlučuje sud
Protiv takve prakse je hrvatskim vlastima prosvjedovao i OESS, a Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo je i potpisivanje peticije kojom se tražilo ukidanje kaznenog djela sramoćenja, jer ono – kako stoji u peticiji – u hrvatsko društvo uvodi strah i autocenzuru i vraća gau eru verbalnog delikta.
Pravna struka je zadovoljna.
„Izmjena je dobrodošla, iako bih ja bila mnogo sretnija da je vlast prihvatila novinarski zahtjev za dekriminalizacijom, i da se iz Kaznenog zakona potpuno izbaci kaznena djela protiv časti i ugleda“, kaže za naš radio odvjetnica i ekspertica za medijsko zakonodavstvo Vesna Alaburić.
„Ali kada već nije postojala politička volja da se to učini, ovo što je učinjeno je dobro. Dobro je zato što omogućuje da se postupanje u javnom interesu ili u nekom drugom pretežnijem interesu smatra važnijim od prava pojedinca na zaštitu ugleda, pa će u tim okolnostima novinari i drugi sudionici javnih komunikacija biti oslobođeni odgovornosti ako su tvrdnje – bilo vrijednosni sudovi, bilo činjenične tvrdnje – bile iznesene u pretežnijem javnom interesu“g, prokomentirala je Alaburić.
Što je to javni interes - uvijek odlučuje sud, što je ne samo hrvatska već i šire europska praksa, podsjeća odvjetnica Alaburić:
"I sigurno je da ćemo se i ubuduće susretati sa situacijama da će različiti suci različito ocjenjivati postojanje ili nepostojanje javnog interesa, ali isto tako ne sumnjam da ćemo na nekoj višoj razini viših sudova, a možda čak i našeg Ustavnog suda, ujednačiti praksu o tome što se smatra javni interes ili ne.“
Načelo da - kada postoji javni interes - nema kaznenog djela, Kazneni zakon propisuje i kod neovlaštenog zvučnog snimanja, neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne, odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne, odavanja službene tajne – ako postoji javni interes.
Nema kaznenog djela kod sramoćenjai kod privatnih razloga – primjericesupruga ima pravo dokazivati ljubavnu vezu okrivljenice s njezinim suprugom,ako to čini radi očuvanja braka.
|
