|
Mimohod – kritike i koristi/Milanović : Ne radujemo se tuđoj nevolji
izvor: rse foto: reuters 05.08.2015
Mimohod – kritike i koristi
Mimohod u Zagrebu u utorak, povodom 20 godina pobjede u akciji „Oluja“, koji je projekt aktualne vlade lijevog centra, izazvao je niz kritika desnice i civilnih udruga. Stručnjaci kažu da od njega ipak ima velike koristi.
Mir, a ne rat, naglasak na obrani domovine – to je ozračje u kojem je planiran i organiziran današnji mimohod povodom 20 godina pobjede u „Oluji“.
„Mi ovaj mimohod ne provodimo radi toga da pokažemo da smo spremni za rat, već da smo spremni za mir. Upravo zato i komponiramo u njega i sve ostale instrumente nacionalne moći. Jer mi sudjelujemo u borbi protiv poplava, sudjelujemo u gašenju požara, spašavamo ranjene i unesrećene, doprinosimo miru i stabilnosti širom svijeta, i mi ćemo to pokazati na ovom mimohodu. Kao što operacija 'Oluja' nije bila radi rata, nego radi mira, tako je i ovaj mimohod da pokažemo da smo spremni izgrađivati mir i stabilnost na ovom prostoru, ali i da smo spremni odvratiti svakoga tko bi pomislio da napadne Republiku Hrvatsku“, kaže načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Drago Lovrić.
Međutim, kritike na račun mimohoda pljuštale su ovih dana s raznih strana. Kako je predizborna godina, oporbeni HDZ se oštro protivio mimohodu, optužujući vladajuće socijaldemokrate i premijera Zorana Milanovića da su ga izmislili samo zato da kontriraju središnjoj proslavi „Oluje“ u Kninu, koju je HDZ potpuno privatizirao, a i zato da Milanović izbjegne zviždanje u Kninu, što se političarima lijeve provenijencije u Kninu redovito dešavalo.
S civilne scene i od analitičara stigle su kritike da mimohod promiče militarizam i nacionalizam. I politički analitičar Žarko Puhovski tvrdi da je „premijer na jedan svoj tipičan, zbrzani način htio izbjeći da ga nacionalistički primitivci u Kninu izvižde,“ ali dodaje i da se mimohodom promiče nacionalizam, i da je preskup i promašen.
U zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS), pak, tvrde da je mimohod zveckanje oružjem kojim se ne promiče mir.
„Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo. Ponovna simbolička militarizacija upravo tih ulica krajnje je neprikladna bez obzira na to što se radilo o vojsci koja je branila grad. Rat se neće spriječiti naoružanjem i demonstracijom vojne sile, već jedino izgradnjom povjerenja i suočavanjem s prošlošću. CMS smatra da se Oluja treba obilježiti, ali ne vojnom paradom niti ignoriranjem civilnih žrtava rata – već stvaranjem pluralizma i međusobnog uvažavanja“, komentira za RSE aktivistica Centra Julija Kranjec.
Dodajmo da su se pred mimohod na plakatima koji ga najavljuju po Zagrebu pojavile nalijepljene poruke „Rat je gotov, na mjestu voljno“ i „Rat je gotov, idite kući“, što je dokaz pluralnosti hrvatskog društva ali i građanske hrabrosti nepoznatih aktivista da izlijepe te poruke. Također, nepoznati aktivisti su u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici kuda vodi trasa mimohoda, nalijepili plakate malog formata sa nazivima mjesta gdje su se za vrijeme i nakon „Oluje“ dogodili zločini nad srpskim starcima koji nisu izbjegli, već su ostali u svojim domovima.
I Milorad Pupovac se u ime srpske manjine distancirao od mimohoda povodom pobjede u „Oluji“. Mimohod bi mogao ispasti prilog militarizaciji hrvatskog društva, iako nije tako zamišljen, kazao je on za RSE.
Vojni analitičar Igor Tabak, međutim, upozorava na velike koristi od ovog mimohoda za hrvatsko društvo. „Prvi puta nakon dugo godina očima javnosti je izložen ukupni sigurnosni sektor, dakle obrana i unutarnji poslovi, sa raznim svojim segmentima“, kaže Tabak za naš radio.
„Dakle, tu se vidi što je novo nabavljeno od tehnike, tu se vidi ono što svako malo gledamo na televiziji – čime se Hrvatska bori protiv požara, tu se vide i one snage koje su prošle godine pomagale i tijekom poplava. Dakle, to je jedan dosta širok kontekst. Taj kontekst je mnogo drugačiji od onog na našem prošlom mimohodu pred 20 godina. Ovdje je jako puno nove tehnike, dakle vidi se modernizacija u koju se uspjelo zadnjih nekoliko godina krenuti usprkos rezanjima proračuna i izuzetnoj štednji“, komentira Tabak.
Zašto je to važno?
„Na taj način svima jasno na vidjelo izlazi činjenica da je obrambeni resor u Hrvatskoj drugačiji od većine ostalih državnih resora – radikalne uštede u dvoznamenkastim brojkama što se tiče proračunskog smanjivanja, a u isto vrijeme uz razvoj i modernizaciju. To nije uobičajeno“, kaže Tabak.
Otkako više nema odlaska mladića na služenje vojnog roka, nego je Hrvatska vojska potpuno profesionalizirana, ona je odmaknuta od očiju javnosti. Tabak zato kaže kako je ovaj mimohod prigoda da se vidi obrambeno-sigurnosni sustav u cjelini i da se vidi da to nije nešto skriveno i nepojmljivo:
„To onda s jedne strane jača civilni nadzor nad tim sektorima, a sa druge strane daje mogućnost našim vojnicima da svečano pokažu što rade, na što su spremni i za što su sposobni.“
Milanović : Ne radujemo se tuđoj nevolji
U širem centru Zagreba održan je mimohod povodom dvadesete obljetnice pobjede u vojno-redarstvenoj akciji „Oluja“. Uz Hrvatsku vojsku, sudjelovala je i policija, vatrogasci i druge interventne službe. Žao mi je svakoga tko je otišao, ali vrata su im i dalje otvorena, kazao je premijer Zoran Milanović po završetku mimohoda.
Mimohodom Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja i drugih, u koloni dugoj gotovo pet kilometara širim centrom Zagreba , obilježeno je dvadeset godina od pobjede u vojno-redarstvenoj akciji „Oluja“.
Prvi je dojam da je umjetnički program – od dvanaestogodišnje Riječanke Mie Negovetić koja je izvela državnu himnu „Lijepa naša domovino“, do Mateja Meštrovića i Matije Dedića na klavirima uspio dati primjerenu ravnotežu oklopu, maskirnim odorama i topotu vojničkih čizama.
Premijer Zoran Milanović je pozitivno ocijenio mimohod.
„To je vojska koja jamči naš mir i suverenitet. To je vojska koja je pred 20 godina pobijedila i mi danas slavimo blagdan u kojem se ne radujemo tuđoj nevolji, kako to neki žele pripisati Hrvatskoj. To nije istina. Vidjelo se i po atmosferi ovdje da je to bila jedna pozitivna, ljudska, dobra atmosfera. Ljudima je vjerojatno i srce zaigralo tu i tamo. Lijepo je bilo, i pjesme su bile naše. Šta ja znam, ne znam tko može imati nešto protiv ovog", kazao je premijer.
Povodom kritika iz Srbije zbog obilježavanja „Oluje“, Milanović kaže da se izbjegli Srbi vraćaju u Hrvatsku.
„U Hrvatsku se građani srpske nacionalnosti vraćaju, vratilo ih se jako puno. Kada vidim da ih se barem dio u tom postotku vraća u Vojvodinu, u neke dijelove Bosne i Hercegovine, na Kosovo, onda ćemo moći dobijati savjete. Jer u Hrvatsku se vratilo jako puno ljudi. Žao mi je što su otišli. Otišli su prije nego što je naša vojska došla. Vrata su i dalje otvorena. Tko se htio vratiti, vratio se. Tko hoće, još može", poručio je Milanović.
„Žalimo za svakim izgubljenim životom, hrvatskim ili srpskim“, kazala je nakon mimohoda hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
„Žalimo za svakim braniteljem. Žalimo za svim civilnim žrtvama i suosjećamo sa svim njihovim obiteljima. Ali isto tako ističemo da je to rat koji mi nismo željeli. To je bio rat koji nam je bio nametnut i koji je bio rezultat agresivne Miloševićeve velikosrpske politike", konstatirala je presjednica.
A sada o samom mimohodu kojeg je pratilo 350 akreditiranih novinara, a nazočila su 42 strana izaslanstva, što je- kažu poznavatelji - pet do šest puta više nego na ranijim obilježavanjima „Oluje“. Predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović nije bila u uniformi, već u civilu.
„Zapravo ne čudi naša predsjednica u civilu, zato što su naše Oružane snage pod civilnim nadzorom. To je jedna od osnovnih stvari koje su postignute reformama nakon devedesetih i ovo je jedan fini primjer", komentira vojni analitičar Igor Tabak.
Državna himna, pa povijesne postrojbe, pa ratne zastave šest prijateljskih država – Albanije, Litve, Latvije i Estonije, Poljske i Velike Britanije. Ovaj sastav odraz je međunarodne situacije, ocjenjuje Tabak:
„NATO se u zadnje vrijeme grupira, i mi nismo mogli pobjeći od tog jednog malo šireg konteksta. Sa druge strane, to su sve zemlje s kojima mi imamo vrlo intenzivnu obrambenu suradnju, prema tome nije čudo da su ovdje.“
U mimohodu je sudjelovalo trideset vojnih i policijskih aviona i helikoptera, među kojima i šest aviona za gašenje požara, četiri raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice i dva ophodna broda Obalne straže plovili su Bračkim kanalom, a u Zagrebu mimohod je nastavljen pješačkim postrojbama, pa policijom sa tridesetak vozila među kojima valja izdvojiti mobilni šalterski ured, koji građanima starije diobi u zabačenim krajevima izdaje isprave, pa vatrogascima, Hrvatskom gorskom službom spašavanja.
Potom opet oklopna vozila, pa tenkovi, pa zvijezde mimohoda - dvije samohodne haubice PzH 2000 kalibra 155 mm upravo kupljene od Nijemaca.
„Na udaljenost od 56 kilometara imaju pogrešku od 5 metara“, kaže zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Dragutin Repinc. Kupljeno ih je 12, 2 su doveze radi mimohoda, ali vraćaju se u Njemačku:
„One se trebaju modernizirati na način da ih treba prije svega prilagoditi hrvatskom jeziku. Dakle, sve što je unutra softverski, komunikacijski što se nalazi mora biti zamijenjeno sa našim sredstvima. To će trajati određeno vrijeme.“
|
