
Hrvatski član Predsedništva BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović izjavio je u Mostaru da je krajnje vreme za unutrašnju reorganizaciju BiH
Hrvatski član Predsedništva BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović izjavio je danas u Mostaru da je krajnje vreme za unutrašnju reorganizaciju BiH, jer je postojeća struktura zemlje prepreka njenom funkcionisanju.
"Mislim da je krajnje vreme da se taj proces (reorganizacije) završi, da stalno ne budemo taoci loše organizacije, koja ne može odgovoriti našim nastojanjima, pre svega kada je reč o evroatlantskim integracijama", rekao je Čović novinarima pred početak Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) u Mostaru.
Komentarišući izjavu poslanika iz Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonina Picule da unutrašnje uređenje BiH treba da se uspostavi na načelima federalizcje, on je naveo da je to ono za šta se zalaže i HDZ BiH.
"Picula je samo jedan od onih koji u zadnje dve godine govore vrlo jasno o potrebi federalizacije BiH u smislu racionalne organizacije naše domovine i ostvarenja apsolutne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih građana u BiH. To je ono što i mi pričamo", kazao je Čović.
Prema njegovim rečima, on ne vidi razlog zašto bi nekome u BiH bio sporan federalizam, kada on već na neki način postoji u ovoj zemlji.
Komentarišući tvrdnje predsedavajućeg Saveta ministara BiH Denisa Zvizdića da u BiH ne može biti ni centralizacije ni unitarizacije niti federalizma, Čović je kazao da "svako može govoriti u svoje ime s funkcije koju obavlja, ali to ne znači da govori u ime svih u BiH".
"Bilo koji stav koji izlazi iz BiH mora imati uravnotežen konsenzus svih strana, koje su se dužne dogovoriti oko takvog stava", naglasio je hrvatski član Predsedništva BiH.
Prema njegovim rečima, u BiH je došlo vreme da se, dvadeset godina posle Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, racionalizuju odnosi u zemlji, a da istovremeno država bude zaštićena od bilo kakvih podela.
Predsednik Glavnog veća HNS-a BiH Božo Ljubić rekao je da je federalizacija BiH trajni cilj HNS-a.
SDA: Neprihvatljivi stavovi HNS-a
Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije BiH (SDA) odbacila je kao neprihvatljive stavove Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS) kojim se zagovaraju dodatne etničke i teritorijalne podele u BiH.
Iz ove stranke su naveli da nikada neće prihvatiti nikakve ustavne reforme koje bi državu vodile u dalje podele, kao i da su moguće samo one reforme koje će reintegrisati BiH i voditi je u EU, i kojima će se obezbediti ravnopravnost svih naroda i gradjana na celoj teritoriji BiH.
U saopštenju SDA se još naglašava da su u procesu primene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu u predmetu "Sejdić-Finci", sve probosanske stranke iskazale iskrenu spremnost, da osim ispunjavanja uslova presude, povedu računa i o poziciji Hrvata kao najmanje brojnog konstitutivnog naroda pri izboru članova Predsedništva BiH.
"Medjutim, HDZ BiH je uporno odbijao sva ponudjena rešenja kojima bi utecaj bosanskohercegovačkih Hrvata pri izboru člana Predsedništva bio osiguran bez dodatnih podela. I jučerašnji stavovi HNS-a su na tragu takve politike, politike nerealnih maksimalističkih zahteva koji potkopavaju ustavnu strukturu BiH uspostavljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom", ocenila je SDA.
Ova stranka smatra da HDZ "očigledno ne želi ništa drugo osim podela,udaljavajući na taj način tu stranku od institucionalnih rešenja koja bi bila korisna i za hrvatski narod".
Lider HDZ BiH i predsednik HNS u BIH Dragan Čović rekao je juče u Mostaru da je krajnje vreme za reorganizaciju BiH, zagovarajući federalizaciju BiH, kao i obezbedjivanje institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH, izmenama Izbornog zakona.
BiH ima obavezu da sprovede presudu Evropskog suda u slučaju "Sejdić-Finci", kako bi se i pripadnicima manjinskih naroda omogućilo kandidovanje za Predsedništvo BiH i Dom naroda parlamenta BiH.
HDZ BiH zahteva mehanizme u Izbornom zakonu BiH koji bi onemogućili da hrvatski član Predsedništva BiH bude izabran većinskim glasovima drugih naroda, pre svega glasovima Bošnjaka, kao što je to svojevremeno bio slučaj pri izboru Željka Komšića za člana Predsedništva BiH.
|