U diskusiju o izmeni nastave na bosansko-hrvatsko-srpskom (BHS) jeziku u austrijskim školama uključili su se i poslanici Socijaldemokratske partije Austrije (SPO), koji su od ministarke obrazovanja zatražili odgovore na pitanja u vezi s mogućnostima nastave srpskog jezika i ćirilice.
Predsednik grupe prijateljstva Austrija-Srbija Johan Majer uputio je ministarki obrazovanja, umetnosti i kulture Klaudiji Šmit parlamentarni upit na tu temu.
On je, u svom upitu, koji je podneo pred kraj redovnog zasedanja parlamenta u petak, naveo da je, za dobru integraciju, pored znanja jezika zemlje domaćina, važno znanje sopstvenog maternjeg jezika u reči i pismu, a kod srpskog jezika je, prema oceni lingvista, važno učenje ćirilice u okviru nastave. Time, kako je podvukao Majer, se čuva kulturni identitet.
S tim u vezi je poslanik SPO zatražio od Ministarstva odgovor na pitanja vezanih za protekle dve školske godine, između ostalog o broju i neophodnom obrazovanju nastavnika koji predaju srpski jezik.
Takođe on želi da zna koliko je dece u prošloj školskoj godini pohađalo nastavu na srpskom jeziku, i koliko ih je učilo ćirilicu, u koliko osnovnih škola je protekle školske godine predavan srpski jezik, koliko sati, i da li su učili ćirilično pismo.
Majera je takođe interesovalo koliko đaka je pohađalo srpski jezik u okviru redovne nastave, i koliko izvan redovnog nastavnog programa.
Pored toga je Majer upitao i koliko je đaka maturiralo na srpskom, kao i koji se strani jezici predaju u poslovnim sksolama, odnosno na zanatima.
Poslanik SPO je dalje želeo da zna koliko je austrijskih škola prošle godine u okviru programa EU dogovorilo sa srpskim školama intenzivno učenje jezika.
Majer je upitao i koje buduće mere Ministarstvo planira da sprovede u vezi s proširenjem nastave na stranim jezicima, posebno na srpskom jeziku, kao i u vezi s proširenjem programa razmene đaka i stipendija sa srpskim školama za iduću školsku godinu.
Na kraju on je tražio odgovor na pitanje koliko osoba u Austriji, prema procenama Ministarstva, govori i piše na srpskom jeziku.
Odgovor na parlamentarni upit ministarka je dužna da da, kako to nalaže procedura, dostavi najkasnije do 5. septembra.
Savez Srba u Austriji i Zajednica srpskih klubova u Beču pojačali su svoje aktivnosti na polju uveravanja austrijskih vlasti da je potrebno da se uvede nastava na srpskom jeziku za đake srpskog porekla, umesto dosadašnje nastave na "veštačkom" BHS jeziku.
Naime, u školama širom Austrije đacima porekla sa prostora bivše Jugoslavije pomaže se, u okviru nastave, savladavanje gradiva na BHS jeziku.
Srpska udruženja smatraju da Srbi, pošto su, posle Nemaca, najveća strana zajednica u Austriji, treba da dobiju pravo da njihova deca uče srpski jezik.
Nakon prijema Hrvatske u EU hrvatski je postao zvaničan jezik Unije, te će i Austrija morati da se prilagodi tome, tako da će zasigurno u narednoj školskoj godini biti još intenzivnija diskusija o nastavi na BHS-u, odnosno razdvajanja jezika sa prostora bivše Jugoslavije.
