Završava suđenje po tužbama Srbije i Hrvatske za genocid
Izvor: rse
Datum: 01.. 04. 2014.
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u utorak okončati će se cjelomjesečna rasprava u suđenju u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid tijekom prve polovice 90-tih godina prošlog stoljeća.
Završnu riječ rasprave koja je počela 3.ožujka ove godine iznijeti će zastupnici Hrvatske koja je tužbu protiv Srbije podnijela 1999.
Prošli tjedan je, podsjetimo, drugi krug argumentacije i završne riječi iznio srbijanski pravni tim zatraživši da se Hrvatska kazni za genocid nad srpskim stanovništvom tijekom akcije Oluja 1995.godine, kada je prema protutužbi iz 2010.godine protjerano više od 200 tisuća građana s pobunjenog područja Hrvatske, tzv.Republike Srpske Krajine.
Srbija je zatražila da Hrvatska omogući povratak prognanog stanovništva, kompenzira im odštetu, kazni počinitelje ratnih zločina i prestane slaviti praznike vezane uz proslavu akcije Oluja te hrvatske branitelje.
Hrvatska je pak zatražila osudu Srbije za genocid, nakon čega bi joj bila dužna isplatiti odštetu, vratiti otete umjetnine (25 tisuća), kazniti počinitelje (pogotovo oficirski vrh Jugoslavenske narodne armije, JNA) te pomoći u pronalasku još preko 850 nestalih osoba s područja Hrvatske.
Šanse male prema presudi u slučaju BiH protiv Srbije
Prema dosadašnjim istupima u domaćim medijima i srbijanski i hrvatski timovi daju optimistične izjave u vezi ishoda tužbi, no analitičari rada međunarodnih sudova vjeruju kako će jedini pobjednici u cijelom slučaju biti skupo plaćeni pravni zastupnici, koji su za dugogodišnje zastupanje dobili milijune državnih poreznih obveznika.
Naime od svog osnutka 1945.godine , ICJ je potvrdio samo jedan slučaj genocida, masakr snaga bosanskih Srba nad Bošnjacima u Srebrenici 1995., dok je odbacio optužbe da se on dogodio i u drugim mjestima koje su zauzele snage bosanskih Srba (Vojska Republike Srpske, VRS) u Bosni i Hercegovini. Također, presudom u slučaju „BiH protiv Srbije“ 2007.godine odbačena je i odgovornost srbijanskog vodstva iz Beograda za bilo koji ratni zločin u BiH.
Srbijanski pravni tim je zato tijekom argumentacije isticao upravo tu presudu, osporavajući odgovornost službenog Beograda za rat u Hrvatskoj te tvrdeći - da ako genocida nije bilo u Sarajevu – nije ga bilo ni u Vukovaru, gdje je bilo puno manje žrtava.
S druge strane hrvatski pravni tim je istaknuo da je presudom iz 2007.godine tumačenje Konvencije o genocidu bilo previše konzervativno od strane sudskog vijeća, tvrdeći da bi nekažnjavanje Srbije poslalo krivu poruku međunarodne pravde „budući da utvrđivanje genocida nije igra brojeva (žrtava)“.
Hrvatski pravni tim je pri tom podsjetio na prvostupanjsku presudu generalu VRS-a Zdravku Tolimiru, koji je osim genocida u Srebrenici (preko 7000 žrtava), osuđen i za genocid u Žepi, gdje su nakon njezinog usporednog zauzimanja 1995.godine – ubijena „samo“ tri, ali čelna čovjeka bošnjačke zajednice (genocid - uništenje zajednice u dijelu ili cjelini).
Presuda se prema dosadašnjoj praksi očekuje unutar roka od godine dana, a u njezinom donošenju sudjelovati će sudsko vijeće od ukupno 17 sudaca, 15 stalnih i dva pridružena. Na presudu ne postoji mogućnost žalbe.
