Eksplozivno stanje i situacija van kontrole – ovakva upozorenja uticajnog američkog kongresmena Džona Mekejna dolaze u situaciji kada se sve češće pominju scenariji o proglašenju ratnog stanja, kada je zemlja mesecima bez vlade, svakog dana se protestuje, a makedonski predsednik Gjorge Ivanov se uopšte ne susreće sa predstavnicima zemalja Zapada.
Mekejn, koji je bio i kandidat za predsednika Sjedinjenih Država, u intervjuu za Glas Amerike ocenio je da je neophodan veći angažman, posredovanje u veoma dinamičnom i eksplozivnom stanju u Makedoniji, ističući da nije u ničijem interesu da se država raspadne.
"Zabrinut sam za Makedoniju. Ne predviđam rat ili konflikt, ali kažem da je napetost velika i da situacija izlazi iz kontrole i trazi veći angažman SAD-a, ali i Evropske unije", ocenio je Mekejn. Raspad Makedonije ne odgovara nikome, jer bi to izazvalo lanac reakcija i pomeranja granica u regionu, što bi značilo da Zapadni Balkan postaje trusno područje i zato su svi zabrinuti, komentariše bezbednosni analitičar Blagoja Markovski.
Ipak, smatra Markovski, stanje u zemlji nije takvo da bi došlo do raspada države.
Mogućnost da predsednik Ivanov proglasi ratno stanje je otvorena otkad su mediji počeli pisati o takvoj varijanti, pominjući i rezervat Jasen u blizini Skoplja, gde se pretpostavlja da postoje podzemna skrovišta iz perioda komunizma.
Te glasine su se intenzivirale nakon naznačenja Olivera Andonova, koji je blizak partiji VMRO DPMNE, za direktora ovog rezervata.
I Talat Džaferi, poslanik Demokratske unije za integraciju i najverovatnije kandidat za novog predsednika Sobranja, u jednoj TV debati pozvao je Ivanova da proglasi ratno stanje, ukoliko je to u skladu sa Ustavom.
"Ivanov zna da to nikome ne ide u prilog i da nema kome objaviti rat", istakao je Džaferi.
Markovski, koji je doktor vojnopolitičkih nauka, pozivajući se na Ustav i zakone, tvrdi da predsednik Ivanov nema mogućnosti da proglasi ratno stanje. Stanje je osetljivo, ali na unutrašnjem planu. Međutim, ne postoji realna opasnost o napadu spolja, što bi izazvalo proglašenje ratnog stanja.
"Međutim, ne znam i ne mogu da pretpostavim šta aktuelno političko rukovodstvo, pre svega mislim na tehničku vladu i predsednika Ivanova, može preduzeti kao mere i aktivnosti. Ali, sve što bi uradili – bilo bi protiv ustava i zakona", reči su analitičara Markovskog.
Istovremeno, sve neizvesnija je opcija na koju insistira međunarodna zajednica, da Ivanov preispita odluku i da dodeli mandat novoj parlamentarnoj većini na čelu sa Socijaldemokratskim savezom (SDSM).
Šef države se nakon parlamentarnih izbora u decembru sastaje samo sa političarima iz regiona ili onima koji u zapadnim zemljama važe za nedemokrate.
Osim toga, Ivanov on je odbio da se sastane sa evrokomesarom Johanesom Hanom i švedskim diplomatom Karlom Biltom, a sada je otkazao sastanak i sa visokim predstavnikom Stejt dipartmenta Hojtom Brajanom Jijom, koji u ponedeljak dolazi u Makedoniju.
slobodnaevropaa.org
|