Nakon višemesečnih incidentnih protivljenja, uništavanja dvojezičnih tabli u Vukovaru, što je kulminiralo onemogućavanjem hrvatskog državnog vrha da učestvuje u Koloni sećanja u tom gradu, veterani okupljeni oko takozvanog Stožera (štaba) za obranu hrvatskog Vukovara traže pomoć Vlade da pitanje ćirilice reše dijalogom sa Srbima.
Promena stava i zahev Vladi da im pomogne u pregovorima sa pripadnicima srpske manjine dolazi i nakon sedmodnevnog prikupljanja potpisa za raspisivanja referenduma kojim bi cenzus pripadnika manjina s pravom na upotrebu jezika i pisma bio povećan sa sadašnjih 30 na 50 odsto.
"Stožer poštuje sve nacionalne manjine u Vukovaru i ne želi da umanji prava ni jedne od njih", poručili su na konferenciji za novinare na kojoj su govorili o prikupljanju potpisa za referendum o promeni zakonske regulative, preneli su hrvatski mediji.
Ova promena stava dela vukovarskih veterana došla je i nakon što je Ministarstvo Uprave odlučilo da, na inicijativu predstavnika srpske manjine, onemogući realizaciju Statuta Grada koji je nedavno izmenjen pod njihovim i pritiskom opozicione HDZ.
"Evropska okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina ne određuje udeo koji pripadnici nacionalne manjine moraju činiti u ukupnom stanovništvu da bi imali pravo na jezik i pismo, nego se svakoj državi prepušta da to uredi svojim zakonodavstvom", rekao je Vlado Iljkić, zadužen u "Stožeru" za pravna pitanja.
Ocenio je da je u Vukovaru problem to što je "na kalupu napravljena jedna cipela, pa kome paše, paše". Iljkić smatra i da kruta primena zakona nikada nije dobra.
"Mislim da ovaj problem koji imamo u Vukovaru možemo razrešiti u razgovorima s nacionalnim manjina i pozivam Vladu da nam u tom smislu pomogne", poručio Iljkić.
Poziv na dijalog uz pomoć Vlade došao je i nakon što su predstavnici veterana u dva navrata o promeni Ustavnog zakona o pravima manjina razgovarali sa premijerom Zoranom Milanovićem koji se žestoko tome protivi.
Iljkić je pozvao premijera da sluša manjine sa kojima, kako kaže, žive u dobrim odnosima, ali i one koje imaju svoje predstavnike koji se silno trude da se odnosi dodatno poboljšaju i istakao da se to prvenstveno odnosi na srpske zajednice.
Predsednik Ivo Josipovć je drugačijeg mišljenja. On smatra da je do sprovođenja Zakona o pravima nacionalnih manjina trebalo da dođe uz široki dijalog svih zainteresovanih strana.
Josipović je juče, u intervjuu zagrebačkkom Večernjem listu, rekao da ćirilica nije "simbol zločina".
"Ako kažemo da je ćirilica simbol zločina, onda svi koji njome pišu imaju etiketu zločinca. A to jednostavno nije tako", istakao hrvatski predsednik.
Govoreći o prikupljanju potpisa za iniciranje raspisivanja referenduma o ćirilici, Snežana Patko je rekla da još nije prikupljen dovoljan broj, a da prikupljanje navodno ide dobro.
Patko se, međutim, požalila da na određenim mestima, na kojima se prikupljaju potpisi, očekivano dolazi do provokacija.
Priznala je da u Istarskoj županiji, na primer, neki gradovi i opštine ne daju saglasnost za postavljanje štandova za prikupljanje potpisa.
Tvrdi i da je svoje potpise za raspisivanje referendum dalo i 80 građana srpske nacionalnosti.
Za pokretanje inicijative o održavanju referenduma potrebno je da se prikupi 450.000 građanskih potpisa.
Tokom prikupljanja potpisa bilo je paljenja štandova i trasparenata "ne neofašizmu" koji su građani nosili na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića.
