|
 Ako je suditi po najnovijim izjavama slovenskih dužnosnika i ocjenama eksperata, nema mjesta zabrinutosti da će teroristički napad u Manchesteru utjecati na moguće pooštravanje kontrola na hrvatsko-slovenskoj granici, što bi se zbog duljih čekanja na prelazak granice moglo odraziti i na uspjeh turističke sezone u Hrvatskoj.
„Dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom su na međusobnu korist, dok nam loši odnosi štete",kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor za posebni prilog o slovensko-hrvatskim odnosima što ga donosi ljubljanski dnevnik „Delo“ u današnjem broju. "Budući da naše odnose još uvijek opterećuju neka neriješena pitanja, bitno je da se obje strane suzdrže od bilo kakvih izjava ili postupaka koje bi pogoršale stvari", kazao je slovenski predsjednik, dodavši kako bi eventualni ponovni ulazak u konfliktno stanje bio vrlo loš.
Ove su Pahorove riječi melem za živce hrvatskim turističkim radnicima, ali i hrvatskoj politici, koji očekuju još jednu izvrsnu turističku sezonu. Naime, jedan od brojnih ključeva za uspjeh ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj je i u slovenskim rukama. Neki su hrvatski mediji špekulirali o mogućnosti da se zbog napada u Manchesteru dodatno pooštri kontrola na schengenskim granicama, dakle i na granici između Slovenije i Hrvatske, što bi se zbog duljih čekanja na prelazak granice moglo odraziti i na uspjeh turističke sezone. Pahorove riječi ulijevaju optimizam da do toga - neće doći.
Komentirajući mogućnost dodatnog pooštravanja kontrole zbog napada u Manchesteru na tim granicama, dobar poznavatelj slovenske politike i hrvatsko-slovenskih odnosa, novinar riječkog „Novog lista“ Denis Romac kaže kako se i po ovom napadu vidi da napadači dolaze iz Europske unije, a ne izvan nje, i da granična policija tu ne može ništa pomoći.
„To bi bilo krajnje apsurdno, s obzirom na to da se problem terorizma i problem identifikacije terorističkih sumnjivaca ne može riješiti stvaranjem kaosa na granicama, pa ni na slovensko-hrvatskoj granici. Mislim da je posve jasno da je otkrivanje terorista ponajprije posao obavještajnih agencija, a ne granične policije pa ni vojske.“
Na velike gužve i višesatna čekanja na prelazak granice tijekom uskršnjih blagdana, nakon što su u ožujku uvedene pojačane kontrole na schengenskim granicama, Slovenija i Hrvatska odgovorile su dogovorom da će se sa sustavne na ciljanu kontrolu putnika prelaziti čim čekanje na granici potraje dulje od 15 minuta, a upravo se radi na tome da se ovaj dogovor upiše i u službeni schengenski pravilnik, kaže kolega Romac.
„Dakle, time hrvatska strana pokušava osigurati da taj dogovor postane dio formalnog pravilnika koji se mora provoditi, i čija provedba neće ovisiti o subjektivnoj procjeni nekog zapovjednika na pojedinom graničnom prijelazu. Ja vjerujem da će se oko toga postići dogovor i da će se to riješiti, a ovaj dogovor oko hrvatskog početka korištenja Schengenskog informacijskog sustava govori tome u prilog.“
Hrvatska će dobiti puni pristup u Schengenski informacijski sustav (SIS) za mjesec dana, točnije 27. lipnja. SIS je zajednička baza podataka zemalja članica Europske unije koja sadrži podatke o osobama koje imaju zabranu ulaska u EU, osobama za kojima se traga, ukradenim automobilima i slično. Pristup Schengenskom informacijskom sustavu prvi je korak prema ukidanju provjera na unutarnjim granicama drugih država Europske unije sa Hrvatskom.
slobodnaevropa.org
|
