Počeo regionalni sastanaka ministara u Prištini
izvor: agencije 25.03.2015.

PRIŠTINA – Neformalni sastanak ministara spoljnih poslova i ministara transporta država regiona počeo je danas u Prištini, a Srbiju predstavljaju potpredsednici vlade i ministri građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i spoljnih poslova, Zorana Mihajlović i Ivica Dačić.
Na konferenciji će biti reči o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, koje je moguće realizovati iz fondova EU namenjenih razvoju Zapadnog Balkana.
Definisanje jedinstvenih prioritetnih projekata, pre svega u delu jačanja saobraćajne infrastrukture, preduslov je ubrzanog ekonomskog razvoja Zapadnog Balkana.
Treći sastanak ministara regiona se održava u Prištini, kako je dogovoreno, bez isticanja državnih simbola, a sastanak će voditi kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači.
Prva konferencija o Zapadnom Balkanu je organizovana u avgustu prošle godine u Berlinu pod pokroviteljstvom nemačke kancelarke Angele Merkel, u cilju promovisanja ekonomske saradnje regiona, a drugi sastanak u oktobru prošle godine u Beogradu i ocenjen je kao istorijski.
Među učesnicima konferencije su ministri inostranih poslova i infrastrukture regiona zapadnog Balkana, kao i evropski komesar za susedstvo i pregovore o proširenju Johanes Han, a evropska komesarka za transport Violeta Bulc obratiće se učesnicima video porukom.
Prisustvuje i šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport.
Za izveštanje sa konferencije u Prištini je akreditovano 120 novinara.
Zajednički projekti bi trebalo definitivno da budu definisani na Bečkom samitu 27. avgusta, a EU će IPA mehanizmom podržati te projekte sa oko milijardu evra.
Takođe, očekuje se da će značajna sredstva biti obezbeđena I iz drugih izvora finansiranja.
Predstavnici Srbije i Albanije su u prethodnom periodu posebnu pažnju posvetili razamtranju projekata gradnje autoputa Niš-Priština-Tirana sa ciljem izlaska tog pravca na luku, zatim izgradnju Koridora 11 od Beograda do Crne Gore i njegovo ukrštanje sa Jadransko-jonskim autoputem, takozvanim Plavim koridorom, kao i rekonstrukciju pruge Beograd-Bar i njeno povezivanje preko Crne Gore sa albanskim lukama.
|