|
Nemci žele “Nikolu Teslu“
izvor: evn 30.09.2014
Više od deset stranih kompanija zainteresovano je za našu najveću vazdušnu luku. Među njima je i nemački „Fraport“, odnosno frankfurtski aerodrom, potvrđeno je „Novostima“ u Vladi Srbije.
Inače, ova nemačka kompanija dala je nedavno i najbolju ponudu za kupovinu vazdušne luke u Ljubljani. Planovi „Fraporta“ su veoma ambiciozni u celom regionu, a već upravljaju i u vlasništvu imaju jedan aerodrom u Bugarskoj. U trci za „Nikolu Teslu“ su još i investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Austrije, Francuske, Rusije... Prema grubim procenama, vrednost radova na proširenju kapaciteta i modernizaciji beogradskog aerodroma je oko milijardu dolara.
Svi potencijalni partneri traže razgovore sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je i najavio velike planove koje Srbija ima sa beogradskim aerodromom. Naime, kako bi se ispratilo značajno povećanje broja putnika ali i zahtevi nacionalnog avio-prevoznika, koji juriša na titulu lidera u regionu, „Nikola Tesla“ mora da se proširi i modernizuje. A to znači izgradnju trećeg terminala samo za potrebe „Er Srbije“, rekonstrukciju Terminala 1, gradnju druge piste, najvećeg kargo centra u regionu, hotela...
„Nikola Tesla“ jeste profitabilno državno preduzeće. Ove godine će imati više od četiri miliona putnika. Zbog razvoja nacionalnog avio-prevoznika, ali i najavljenih direktnih letova ka Americi, otvaranja brojnih novih destinacija, neophodne su ozbiljne investicije.
Srbija će po modelu javno privatnog partnerstva ponuditi potencijalnim investitorima najverovatnije koncesiju. Međutim, u igri su i druge opcije, sve zavisi šta će ponuditi i zainteresovane kompanije. Period koncesije je stvar pregovora između Vlade Srbije i budućeg koncesionara, ali se računa na oko 20 godina. Ovaj projekat doneće veliki posao i srpskoj građevinskoj operativi, koja će svakako maksimalno biti angažovana na projektu. Druga pista na beogradskom aerodromu neophodna je i zbog uvođenja direktnih linija ka SAD.
PRIPAJANjE
U Javnom preduzeću „Aerodromi Srbije“ će se postojećem aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, pridodati manji aerodromi širom Srbije, a već sada je sigurno da će u tom privrednom društvu biti šest od ukupno 25 vazdušnih luka, izjavila je juče Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade Srbije.
- To nije novo javno preduzeće - navodi Mihajlovićeva. - U tom privrednom društvu će se „Nikoli Tesli“ pridodati manji aerodromi, kojih ima 25 ukupno u Srbiji. Za sada je sigurno da će šest aerodroma biti unutar tog preduzeća i to su sigurno vazdušne luke u Nišu, Užicu i Kraljevu, a razgovaramo i sa ostalima, jer su neki civilno-vojni, neki samo vojni koji se ne koriste, a neki su samo civilni.
“ER SRBIJA“ U PLUSU OVE GODINE
Srpska nacionalna avio-kompanija je na dobrom putu da počne da posluje sa profitom do kraja godine pošto je za prvih šest meseci zabeležila rast ukupnog prihoda od 82 odsto u odnosu na isti period lane.
U prvoj polovini 2014. godine zabeležen je ukupni prihod od 102 miliona evra u odnosu na 56 miliona evra, koliko je ostvareno u isto vreme 2013. Ukupno 944.000 putnika je koristilo usluge ove avio-kompanije između januara i juna ove godine, gotovo 70 procenata više nego u istom periodu prošle. „Er Srbija kargo“ je takođe poslovao značajno bolje u prvoj polovini godine i prevezao ukupno 907 tona robe, što predstavlja rast od 65 procenata u odnosu na prvu polovinu 2013. Prihod od prevoza tereta porastao je 32 odsto, što ga čini važnom uslugom i faktorom rasta za „Er Srbiju“.
- Očekujemo da će se trend rasta nastaviti i u drugoj polovini godine, kada ćemo nastaviti proces povezivanja Balkana sa novim tržištima, kombinacijom direktnih letova i proširenja saradnje sa našim kod-šer partnerima - kaže Dane Kondić, generalni direktor „Er Srbije“. - Nesumnjivo pružamo širok izbor, brojne pogodnosti i udobnost našim putnicima. Imamo i određen broj slobodnih radnih mesta i pozivam građane Srbije da posete našu internet-stranicu. Mi smo srpska kompanija koja pravim kandidatima može da ponudi veoma dobre mogućnosti za napredak u karijeri.
ČETIRI KONTINENTA
Fraport AG predstavlja najveći aerodrom u Nemačkoj. Osnovan je 1924. godine i jedan je od svetski najvažnijih avio-čvorišta. Ima reputaciju ne samo kao brz aerodrom, već i povezuje vazdušni, železnički i drumski saobraćaj. „Fraport“ je postao najveći kompleks za zapošljavanje u Nemačkoj. Sa više od 500 kompanija i organizacija obezbeđuje posao za 78.000 ljudi. Kroz investicije aktivan je na četiri kontinenta. U 2013. godini „Fraport grupa“ je ostvarila 2,56 milijardi evra prihoda i profit od 236 miliona evra. (J. Su.)
I srpske banje menjaju vlasnika
Na putevima poginulo 291 dete za 10 godina
DS: Ideja o koncentracionoj vladi neostvariva
Vučić: Srbija će umeti da zaštiti svoj narod i teritoriju
Sporazum o stabilizaciji, iskorišćena šansa
Članice Saveta bezbednosti UN za nastavak dijaloga Beograda i Prištine
Potpisana Deklaracija o nestalima
Vučić: Važno je sačuvati mir u regionu
Berlinska konferencija o Balkanu: Zajedno u Evropu
Članstvo u EU samo uz priznanje Kosova
Njemački podsticaj ekonomskog oporavka Zapadnog Balkana
Politička bitka za Vojvodinu: Moderna evropska regija ili institucionalni balast
Pad građevinarstva EU, Srbija čeka novi zakon
Pad građevinarstva EU, Srbija čeka novi zakon
Užičani posle 37 dana dobili pijaću vodu
Stambolić: Pitajte Miru zašto mi je otac ubijen
Joksimović: Ne očekujem usporavanje Srbije na putu ka EU
Sve tanja žica politike Srbije "i EU i Rusija"
Vučić: Ni subvencije, ni sankcije
Srpska opozicija, inicijative i dometi
Zašto Srbija Rusiji plaća najskuplji gas?
Otvaranje prvih poglavlja sledeće godine?
Obrenovac tri meseca nakon poplava: Treba da spavaš u šatoru, a jesen će
Emitovanje digitalnog i analognog signala od septembra
Više od 4.000 migranata zatražilo azil u Srbiji
Partnerstvo Srbije sa Etihadom: Neotklonjene dileme
Dijalog sa Prištinom bez Evrope?
Poziv investitorima za privatizaciju više od 60 medija
Veliki brat nad bankarskim sektorom?
Na prodaju rudnici Resavica, Galenika, PKB, JAT tehnika....
Srbija grabi šansu za izvoz u Rusiju, jača kontrola robe iz EU
UN: Potrebna kuća pravde i za srpske žrtve
|
|