|
Otkako je 2005. godine u javnosti odjeknula vijest o tome da se u Bosni i Hercegovini, točnije u Visokom kriju drevne piramide, ovaj fenomen ne prestaje zanimati javnost. Dvanaest godina kasnije, mjesto je sve popularnije, oživjelo je grad, a njegovim stanovnicima donosi zaradu, iako su brojni stručnjaci procijenili da se ne radi o piramidama.
Teorija o bosanskim piramidama nastala je 2005. godine. Šumom obrasla brda oko Visokog dotad su bila nešto uobičajeno. Tada u grad dolazi Bosanac sa prebivalištem u SAD-u Semir Osmanagić. Pravilan geometrijski oblik brda, orijentacija prema stranama svijeta zaintrigirale su Semira, koji je utvrdio da bi se moglo raditi o piramidama.
Godinu poslije sa timovima stručnjaka počeo je kopati i istraživati. Već tada u grad od oko 10.000 stanovnika počele su se slijevati rijeke turista, a i domaći građani bili su znatiželjni, jesu li cijeli život gledali u piramide, a nisu ih prepoznali? Za Nedžada Šećerovića nema dvojbe:
„Ako smo mi ludi, nisu ti ljudi ludi koji dolaze iz čitavog svijeta. Od Australije, Novog Zelanda, Rusije, Izraela, Njemačke, Španije, ma čitavog svijeta. Nema države iz koje nije bio neko tu.“
Nedžad je vlasnik suvenirnice „Kod faraona“, koja se nalazi u podnožju piramide Sunca, gdje je on, kako kaže, i rođen. Priča o visočkim piramidama oživjela je ovaj kraj, a njemu pomogla da pokrene biznis.
„Živim jedanaestu godinu od piramide. Lijepo je, upoznajemo ljude, dolaze sa svih strana svijeta, proda se, radi se, živi se“, zadovoljno kaže Nedžad.
O procvatu turizma govori i na desetine otvorenih smještajnih kapaciteta. Samo na stranici booking.com ih je stotinu. Građani kažu da u vrijeme otkrića piramida nije postojao nijedan. Osim turista, pune ih i volonteri. U proteklih sedam godina u Visokom ih je bilo skoro 3.000. Besplatno rade za dobrobit piramida, a piramide im itekako vraćaju, tvrdi Marie Sofie, 30-godišnjakinja iz Francuske koja ovdje dolazi već treći put:
„Na ovom mjestu prije svega upoznala sam sebe, svoje sposobnosti i vještine. Osjećam dobru energiju ovdje, iscjeljujuću energiju. U razgovorima s drugim ljudima shvatila sam da nisam luda, da iste stvari osjećaju i drugi.“
Osim turističkog aspekta, sve važniji, na bosanskim piramidama je onaj spiritualni. Ljudi tvrde da se ovdje osjećaju smireno, bolje dišu, a u muzeju pokraj tunela Ravne nekoliko je svjedočanstava o pozitivnim efektima na zdravlje. Semir Osmanagić objašnjava da je jedan od razloga visoka koncentracija negativnih iona:
„Negativni ioni čiste zrak od prašine, podižu razinu kisika u našem tijelu, ubijaju viruse i bakterije. Što je više negativnih iona, to je ambijent zdraviji.“
Josef Seifried iz Austrije u Visoko je došao upravo kako bi olakšao nesnosne bolove koje osjeća svaki put kada hoda nakon nestreće koju je imao.
„Danas smo prešli kilometre i kilometre, penjali se i spuštali i ja uopće ne osjećam bol. Ovo je fantastično“, kaže.
Pored zaljubljenika u bosanske piramide, brojni su stručnjaci, mediji i pojedinci skeptični, a Semira Osmaganića nazivaju prevarantom. On na to odgovara:
„Kad smo tek počeli sa ovim, rekli su, to će trajati jednu godinu, pa možda dvije. Prošlo je 12, i proći će još 112. Ovaj projekt nikada neće biti zaustavljen.“
slobodnaevropa.org
Selidba (ni)je oštetila Lepenski vir
Da Vinčijev kod u Srbiji
Kako su vojnici JNA jurili vanzemaljce — pa ih pobedili
Prihod u Srbiji od kongresnog turizma 30 miliona evra
Lepenski vir nismo nominovali na listu Uneska!
Vučić ponudio porodici Nuri da ostane u Srbiji
Hrvatska: Dvocifreni rast turizma, iz regije najviše građana BiH
Velika rudna riznica Srbije
Univerzitet u Beogradu među 300 najboljih na svetu
Muzej Eparhije temišvarske - borba između vekova i večnosti
Srpsko kraljevsko i državno ordenje na online rasprodaji
Mladi u Srbiji razočarani i nepoverljivi
Pedeset godina od otkrića Lepenskog Vira
RS: Voz zvani život kasni neograničeno
„Nemanjići“ – U potrazi za izgubljenim mirisom
Od snimanja block-bustera u Hrvatskoj – 200 milijuna eura
Žrtvovanje Tašlihana vrhunac uništavanja Sarajeva
Novi Teslin muzej na mestu stare centrale
|
