|
Od početka godine do sredine kolovoza Hrvatska bilježi 14,5 posto više dolazaka turista i 13,5 posto više noćenja nego godinu ranije. To je rezultat 800 milijuna eura investicija u 40 hotela, većinom sa 4 i 5 zvjezdica. čija sezona dulje traje, i sve bogatije ponude hrvatskih turističkih destinacija. Počelo se više voditi računa i o održivom razvoju.
„Samo ulaganjem u kvalitetu možete produljiti turističku sezonu i pretvoriti je u turističku godinu“, kaže za naš program direktorica Turističke zajednice Crikvenice Marijana Biondić.Premašeno je prošlogodišnjih rekordnih 1,7 milijuna noćenja, ove će ih godine biti ostvareno 1,8 milijuna i Crikvenica je u „Top 10“ destinacija u Hrvatskoj. „Crikvenica živi preko cijele godine“, kaže naša sugovornica.
„Imamo preko 250 manifestacija raspoređenih tijekom čitave godine, od zimskog razdoblja kada započinjemo sa maškarama pa sve do adventa s kojim završavamo turističku godinu. U samoj predsezoni i posezoni imamo jako puno gastro-manifestacija i sportskih manifestacija. Mi ove godine stvarno brojimo velika povećanja upravo u ovom dijelu godine, u predsezoni. Primjerice, u šestom mjesecu imali smo 46 posto više noćenja nego u lanjskom šestom mjesecu, i te brojke rastu iz godine u godinu.“
Najbrojniji su u Crikvenici Nijemci, pa domaći, pa Slovenci, a u podjednakom broju dolaze Austrijanci, Mađari, Poljaci, Slovaci i Česi.
Jedna od dvije otočne destinacije u „Top 10“ je Mali Lošinj, na kojem trenutno boravi 26.000 turista, isto kao i prošle godine, jer su ama baš svi kapaciteti – zauzeti. Ponudu se proširilo na cijelu godinu, pa je u prvih sedam mjeseci ostvaren porast dolazaka i noćenja za 11 posto prema prošloj godini. Druga je promjena još važnija, priča direktor Turističke zajednice Malog Lošinja Dalibor Cvitković.
„Svake godine povećavamo nivo smještajnih kapaciteta. Znači, ne povećavamo broj smještajnih kapaciteta, nego ulažemo u njihovu višu kategorizaciju i ta sinergija privatnog i javnog sektora svake se godine sve više iskazuje u brojkama. Usko grlo nam je prometna povezanost, a pogotovo aerodrom koji još nije potpuno u funkciji, jer služi samo za charter letove. Ali u dogledno vrijeme se planira produljenje piste, i onda bi postali i avio-destinacija. Za sada smo ograničeni na tržišta koja su dostupna automobilom.“
Istarska županija i dalje je prva po turizmu, ali Splitsko-dalmatinska županija joj je sve ozbiljniji konkurent sa devet milijuna noćenja u prvih sedam mjeseci, što je 16 posto više nego godinu ranije. „Maksimalno se angažiramo na predsezoni i posezoni i rast je u prvih šest mjeseci u predsezoni preko 20 posto“, kaže direktor županijske Turističke zajednice Joško Skala.
„Najviše radimo i na novim proizvodima – prije svega na cikloturizmu, tako da smo izgradili i podigli 3.500 kilometara novih biciklističkih staza na Braču, na Hvaru, na Splitskoj i Makarskoj rivijeri i u Dalmatinskoj zagori, a na Visu se upravo kreće. Zatim, tu su tematske staze, enogastronomija, kulturni turizam, aktivni odmor, rimske ceste, staze utvrda i slično. Mi želimo potaknuti da se prikaže, pokaže i oživi naša baština i kultura i da se u to uključi lokalno stanovništvo.“
Skala ne želi da Dalmacija doživi sudbinu Barcelone ili Dubrovnika, i krenulo se u izradu studije nosivih kapaciteta dalmatinskog turizma, odnosno koji su to kapaciteti koji neće ugroziti održivi razvoj i kvalitetu života domaćih ljudi.
„Trebamo istražiti koliko turista – uz postojeću infrastrukturu - možemo maksimalno smjestiti na pojedinu destinaciju, i to ne zbog ograničavanja, nego zbog toga da vidimo gdje smo i u kojem smjeru želimo ići. Jer, ne možemo čekati da budemo preopterećeni, da se infrastruktura preoptereti, da lokalno stanovništvo bude nezadovoljno, jer to nije taj turizam koji mi želimo. Mi želimo održivi razvoj turizma, a održivi razvoj turizma i dugoročna konkurentnost turizma ovise o kvaliteti života lokalnog stanovništva. Dakle, ako se povećava kvaliteta života lokalnog stanovništva, turizam će biti dugoročno konkurentan.“
Sa 13.8 hrvatski turizam bilježi ukupno 12.425.457 dolazaka, što je povećanje od 14,53 % prema prvih sedam i po mjeseci prošle godine, i 67.515.497 noćenja, što je porast od 13,53 posto prema istom razdoblju 2016 godine. Najbrojniji su njemački turisti sa 12.469.061 noćenja, domaći sa 7.922.628 noćenja, Slovenci sa 7.484.787, Austrijanci sa 5.055.494, Poljaci sa 4.353.043, Česi sa 3.718.755, Talijani sa 3.094.565, gosti iz Velike Britanije sa 2.506.177 noćenja, i Nizozemci sa 2.223.861 noćenja.
Gosti iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije - osim Slovenaca čiji posjet raste po postojanoj stopi od pet posto više turista svake godine - i dalje nisu među deset najbrojnijih grupa. Tako je u prvih sedam i po mjeseci noćenja gostiju iz BiH bilo 1.684.934, iz Srbije 647.437, iz Makedonije 125.520, iz Crne Gore 33.908 i sa Kosova 26.964.
slobodnaevropa.org
Velika rudna riznica Srbije
Univerzitet u Beogradu među 300 najboljih na svetu
Muzej Eparhije temišvarske - borba između vekova i večnosti
Srpsko kraljevsko i državno ordenje na online rasprodaji
Mladi u Srbiji razočarani i nepoverljivi
Pedeset godina od otkrića Lepenskog Vira
RS: Voz zvani život kasni neograničeno
„Nemanjići“ – U potrazi za izgubljenim mirisom
Od snimanja block-bustera u Hrvatskoj – 200 milijuna eura
Žrtvovanje Tašlihana vrhunac uništavanja Sarajeva
Novi Teslin muzej na mestu stare centrale
|
