glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

av-taci migranti222222 dodik77
diplomate2 fajon11 radnici rusija dza-ili-bu programeri krstajic33

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Hidroelektrane prijete rijekama na Balkanu?      

izvor:   foto:                                                                                              23.06.2018.

 hidro

 

Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), čije je sjedište u Londonu, predstavnici kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope" dostavili su peticiju sa zahtjevom da se zaustavi investiranje u hidroelektrane na Balkanu. Ne uništavajte najvrijednije rijeke u Evrope, preusmjerite pare u druge oblike obnovljivih izvora energije, poručili su ekolozi.

Peticijom koju je potpisalo 120.000 ljudi širom svijeta, osim EBRD-a, pozvane su i Evropska investiciona banka i Svjetska banka da zaustave dalje investiranje u hidroelektrane na Balkanu prije nego što divlje rijeke Evrope budu nepovratno uništene.

Prema riječima Jelena Ivanić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, ove međunarodne finansijske institucije su putem komercijalnih banka iz Austrije i Italije finansirale izgradnju najmanje 158 hidroelektrana u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, Albaniji, Bugarskoj i Grčkoj. Zajedno, EBRD, EIB i SB su investirale oko 724 miliona eura u najmanje 82 hidroelektrane širom Balkana, od kojih se 37 nalazi u zaštićenim područjima, istakla je Ivanić.

Da su rijeke Balkana ozbiljno ugrožene govore i podaci o planiranoj gradnji velikog broja novih hidroelektrana. Samo u Bosni i Hercegovini, koja ima oko 250 rijeka, u narednom periodu planirana je izgradnja još oko 300 novih hidroelektrana, kaže direktorica Centar za životnu sredinu iz Banjaluke Nataša Crnković.

"Srbija je najveće iznenađenje koje se desilo posljednjih par godina. Tamo je planirana gradnja oko 800 hidroelektrana i to uglavnom na planinskim brzim rijekama. Na teritoriji čitavog Balkana planirana je gradnja oko 3.000 novih hidroelektrana, što su stvarno porazni brojevi", kaže Crnković.

Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope" i direktor organizacije Riverwatch, istakao je da EBRD i druge financijske institucije moraju prestati ulagati u hidroelektrane, jer time potiču uništavanje najvrijednijih rijeka u Evropi, što je, kaže, dovelo do gubitka bioraznovrsnosti, nezadovoljstva građana i uništavanja zaštićenih područja. Smatra da se treba razvijati model ulaganja u druge obnovljive izvore energije.

"Potrebno je ulagati u druge vidove energije, kao što su solarna i vjetroenergija, a prvenstveno u energetsku efikasnost. Prioritet treba da nam bude očuvanja naših rijeka i bogatstva biodiverziteta, a ne uništavanje istih zarad male količine energije", zaključila je Jelena Ivanić.

S obzirom da se radi o javnim bankama koje imaju posebne procedure za uključivanje javnosti i koje moraju imati politike koje su prihvatljive za društvo i okolinu, Jagoda Munić, direktorica mreže Friends of the Earth Europe, uvjerena je da bi peticija mogla dati rezultate.

"Mislim da bi peticija mogla uticati na njihove odluke zato što imam i osobno iskustvo. Dugo godina sam radila u Zelenoj akciji iz Hrvatske. Radili smo sličnu kampanju protiv gradnje hidroelektrane na rijeci Ombli, gdje je EBRD bio već odobrio kredit. Tokom javne rasprave o odobravanju ovog kredita mi smo se žalili i na kraju smo uspjeli da oni odustanu od kreditiranja ovog projekta. Tako da vjerujem ukoliko im se podastru kvalitetni podaci o štetnosti gradnje pojedine hidroelektrane i ukoliko javnost izvrši pritisak na njih da oni mogu donijeti takve odluke i za BiH i zemlje Balkana, objašnjava Munić.

Kampanju "Sačuvajmo plavo srce Evrope" pokrenule su nevladine organizacije EuroNatur i Riverwatch, zajedno sa lokalnim partnerima sa Balkana, organizacijom Bankwatch i kompanijom Patagonija. Cilj kampanje je sačuvati rijeke Balkana od uništavanja planiranom izgradnjom hidroelektrana.

 

 

Cene u Srbiji upola manje od proseka EU

Broj izbeglica i raseljenih u svetu dostigao 68,5 miliona

Koliko je Deklaracija o zajedničkom jeziku postigla svoj cilj?

Rusi još računaju koliko će da ih košta organizacija Mundijala

Nova pravila za deklarisanje hrane od 15. juna

Evropa nije htela Jugoslaviju!

Duga, topla ljeta na Balkanu

Arheološko nalazište Gomolava: Njive kriju tragove rimskog carstva

Srpski haker proganjao svetske zvezde?

Svetski mediji: Umesto Ibice, pravo na „Egzit“

Atmosfera u EU više protiv nego za proširenje

Novi prostori i eksponati za posetioce Noći muzeja

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button