|
Evropska povelja za dva zaštićena područja u Srbiji
izvor: euractiv 12.12.2014.
Nacionalni park Fruška gora i Specijalni rezervat prirode Gornje podunavlje prva su zaštićena područja u Srbiji koja su dobila Evropsku povelju za održivi turizam Europark federacije, objavio je 12. decembra Svetski fond za prirodu (WWF). Taj uspeh je ostvaren, kako je rečeno na predstavljanju tog sertifikata u Beogradu, zahvaljujući saradnji javnog i privatnog sektora i lokalne zajednice. Do sada je 131 zaštićeno područje u Evropi dobilo ovo priznanje.
"Europark federacija najznačajnija organizacija za zaštićena područja u Evropi, a povelja potvrđuje da u Srbiji postoji očuvana priroda i potencijal za razvoj održivog turizma", rekla je direktorka WWF-a za Srbiju Duška Dimović i najavila da su nacionalni parkovi Tara i Đerdap takođe zainteresovani za sertifikaciju.
Ona je kazala da se do povelje došlo saradnjom javnog i privatnog sektora i lokalne zajednice, ističući da je održivi turizam bitan, jer povezuje zaštitu prirode, ljude i pospešuju razvoj, a neophodan je za opstanak biloške raznovrsnosti u Srbiji.
Sertifikati će, kako je navela, olakšati i međunarodnu promociju tih zaštićenih područja. "Sa Turističkom organizacijom Srbije razgovaramo da organizujemo promotivnu nacionalnu kampanju o zaštićenim područjima", kazala je Dimovićeva, ocenivši kao nedopustivo da i najobrazovaniji ljudi u Srbiji ne znaju koliko u zemlji ima nacionalnih parkova i koji su.
Ona smatra da nije dobro što se u promociju Kopaonika ističe samo mogućnost za skijanje, a nigde se ne pominje da je to jedan od nacionalnih parkova, ili kada se o Staroj planini govori samo u domenu zimskih sportova, iako je to najveće zaštićeno prirodno područje u Srbiji koje se prostire na više od 100.000 hektara.
Dimovićeva je kazala da se radi i na projektu koji bi povećao dolazak dece iz osnovnih i srednjih škola Srbije na ekskurzije u zaštićena prirodna područja.
Zamenik direktora Nacionalnog parka Fruška gora Dušan Pajkić rekao je da povelja to zaštićeno područje svrstava u lidere na polju održivog turizma u Srbiji i regionu.
"Do sada je 131 zaštićeno područje dobilo ovo priznanje, a samo u EU ima više od 28.000 zaštićenih područja", kazao je on i dodao da je povelja obavezujuća i da će za pet godina morati da se uradi resertifikacija.
Pajkić je kao primer razvoja koji je omogućila sertifikacija naveo zaštićena prirodna dobra u Francuskoj koja već 20 godina imaju taj sertifikat i koji sada sertifikuju turističke agencije koje će dovoditi turiste kroz 18 specijalnih tura u 13 zaštićenih predela.
Pomoćnik direktora za šumarstvo u Vojvodinašumama Đorđe Šimunovački, koje gazduju Gornjim podunavljem, kazao je da očekuje da povelja obezbedi veći broj turista u tom zaštićenom području.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Bojan Žečević rekao je da ekološki, održivi turizam u svetu ima konstantan rast, a kao jedan od glavnih razloga, kako je naveo, predstavlja povećanje svesti ljudi o posledicama klimatskih promena i značaju očuvanja prirode.
On je kazao da turizam u zaštićenim područijma može da donese prihode lokalnoj zajednici samo ukoliko je održiv, odnosno ukoliko se nađe ravnoteža privrednog razvoja i očuvanja životne sredine.
Sertifikacija parkova je rađena u okviru projekta parkovi Dinarskog luka, koji terenutno ima 36 zaštićenih područja u zemljama bivše Jugoslavije i Albanije.
Sertifikate Europark federacije su pored dva zaštićena dobra u Srbiji dobili i nacionalni park Una u Bosni i Hercegovini i parkovi prirode Medvednica i Lonjsko polje u Hrvatskoj.
Background
Fruška gora, ostrvska planina u Panonskoj niziji, proglašena je nacionalnim parkom 1960. godine, a područje zaštite obuhvata 25.525 hektara. Prema jugu i severu jako je razuđena planinskim i rečnim tokovima, a dom je za mnoge ugrožene, retke i zaštićene biljne i životinjske vrste. Zbog jedinstvenih i mnogobrojnih fosilnih ostataka flore i faune, Fruška gora se naziva i "ogledalom geološke prošlosti".
Specijalni rezervat prirode Gornje podunavlje je veliko poplavno područje na krajnjem severozapadu Vojvodine koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na toku Dunava kroz Srbiju. Prostire se na 19.648 hektara, uz levu obalu Dunava, obuhvatajući gotovo 70 kilometara rečnog toka. Deo je velike poplavne doline koja se prostire i u Mađarskoj i Hrvatskoj i posle delte predstavlja najvažnije vlažno područje na celom toku Dunava.
|
