glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

kina zeljka_6 parlament
otpad dodik8888 opozicija 00 mediji igor88 novak_3333333

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

  Borel: Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU/Grupa Obnovimo Evropu traži imenovanje izaslanika za Zapadni Balkan/Ahmetaj: Nova metodologija proširenja EU znači Evropu u više brzina

izvor: agencije  foto:                                                                                                                           13.02.2020.

brisel6

 Borel: Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspešno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi verodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu Prodžekt sindikejt, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitnik u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svetu u kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora delatno štititi svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim rečima "diplomatija ne može imati uspeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogućhi da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rešenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u tekstu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije predupredi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s delovanjem tri najmoćnije sile u svetu SAD, Kine i Rusije, i predočivši da "problem Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snage kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj".

On je posebno ukazao na nužnost da se delatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbednost prvenstveno usmere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, "primeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti".

I, kako je stavio do znanja, "ako želimo da Zapadni Balkan uspešno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi verodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti".

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se "ozbiljno osmisli kako se uverljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svetske politike - Amerikom, Kinom i Rusijom".

"Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile", ocenio je visoki predstavnik EU.

"Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija", naveo je.

Borel primećuje da "EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitnik u nadmetanju sa Amerikom i Kinom".

Grupa Obnovimo Evropu traži imenovanje izaslanika za Zapadni Balkan

Grupa Obnovimo Evropu u Evropskom parlamentu apelovala je da se imenuje specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan. Evropski put, prema mišljenju tih evropskih parlamentaraca, mora da ostane otvoren za sve zemlje regiona.

Izaslanik bi, smatraju poslanici iz te grupe, radio pod nadležnošću i visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbednosnu politiku i komesara za proširenje i susedsku politiku.

Ta osoba bi se "fokusirala na rešavanje dugotrajnih problema u regionu", navodi se u dokumentu "Novi pristup perspektivi članstva u EU za zemlje Zapadnog Balkana", koji je usvojila grupa Obnovimo Evropu.

Šef evropske diplomatije Žozep Borel je tokom posete regionu krajem januara razgovarao o mogućnosti imenovanja izaslanika EU za Zapadni Balkan.

Grupa Obnovimo Evropu predlaže i formiranje odeljenja za borbu protiv korupcije u Generalnom direktoratu za politiku susedstva i pregovore o proširenju. Njegov zadatak bi bilo pružanje pomoći institucijama koje se bore protiv korupcije u zemljama kandidatima u regionu.

Prema mišljenju te političke grupe, u kojoj su i poslanici iz partije francuskog predsednika Emanuela Makrona, proces proširenja se može i mora odvijati uporedo s reformom EU, jer "jedno ne isključuje drugo".

Ahmetaj: Nova metodologija proširenja EU znači Evropu u više brzina

Nova metodologija proširenja EU, koju je nedavno usvojila Evropska komisija i koja je sa velikom pažnjom dočekana u kandidatima za EU i članicama, ukazuje na uvođenje "Evrope u više brzina", smatra ambasadorka Kosova u EU Mimoza Ahmetaj.

U autorskom tekstu za portal EUObzerver Ahmetaj upozorava i da bi eventualne promene u sadržaju i pristupu poglavlju 35 u pregovorima Srbije o članstvu u EU, koje se u slučaju Srbije odnosi na postizanje sveobuhvatnog sporazuma sa Kosovom, moglo da promeni dinamiku dijaloga Kosova i Srbije.

Ahmetaj navodi da je nakon blokade otvaranja pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonojom EU izašla sa izmenama u procesu proširenja kako bi ubedila članice skeptične prema tom procesu u potrebu uključivanja Zapadnog Balkana.

Uz isticanje dobro poznatih kriterijuma i mape puta, fokus je na sankcijama za zemlje kandidate ako ne sprovedu reforme u zadatom roku.

Istovremeno će grupisanje poglavlja u šest sektora imati uticaj i određene posledice na neke ili čak sve zemlje u procesu pristupanja, ocenila je Ahmetaj u autorskom tekstu "Podešavanje procesa proširenja - pogled sa Kosova".

Na prvom mestu, kako je rekla, postepeno uklapanje u politike EU praktično znači da će zemlje Zapadnog Balkana dobiti pristup različitim sektorima ali da će jako teško stići do punog članstva.

"Drugim rečima, uvodi se Evropa u više brzina", istakla je Ahmetaj koja je bivša kosovska ministarka za evrointegracije.

EU će prihvatiti neku zemlju na osnovu svojih potreba i interesa dajući joj pravo na pristup pojedinim sektorima (finansijski, bezbednost, itd.) ali će i produžiti proces do punog članstva. Rezultat će biti selektivan proces i neće biti situacije u kojoj obe strane dobijaju.

Pored toga, iako deluje da će glasanje kvalifikovanom većinom pojednostaviti proces glasanja za kandidata u završnoj fazi, zbog dugotrajnog procesa u različitim fazama, zemlje kandidati teško da će stići do završne faze glasanja.

Konačno, navodi Ahmetaj, sadržaj poglavlja 34 i 35 ostaje nepoznat a njihov budući uticaj nejasan.

Za Kosovo je poglavlje 35 u pristupanju Srbije EU ključno jer je posvećeno dijalogu Kosova i Srbije. To poglavlje je, prema pregovaračkom okviru EU sa Srbijom, "vlasništvo" Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) a ne Evropske komisije, podseća ambasadorka Kosova u Briselu.

Dijalog Kosova i Srbije i sporazumi postignuti u tom procesu automatski postaju merila za Srbiju u pristupanju i napredak u dijalogu je obavezan za budući napredak Srbije u pristupnom procesu.

Unošenjem promena u sadržaj i pristup tom poglavlju... mogao bi da se pokrene lanac promena u dinamici dijaloga Kosova i Srbije, smatra Ahmetaj.

Inače, Srbija se od početka pregovora sa EU u januaru 2014. žali da pregovara 29 (28 članica plus Kosovo) umesto sa 28 članica (danas 27, posle Bregzita) i da nosi veliki teret.

Namera Srbije bila je da izmesti poglavlje 35 iz EEAS u sektor proširenja u EK, piše Ahmetaj i dodaje da to pitanje, iako deluje kao tehničko, ima politički uticaj.

Ukoliko bude promena nadležnosti, sadržaja i procedure za poglavlje 35 u pregovorima Srbije sa EU, onda će se ono smatrati kao poglavlje za "ostalo". Tada bi bilo poslednje na listi i manje važno i uključivalo bi sva preostala pitanja.

Kada se to prevede na situaciju oko Kosova, to znači da bi sva nerešena pitanja između Kosova i Srbije ostala na čekanju dok Srbija ne stigne do finalne faze pregovora, navela je Mimoza Ahmetaj.

"U tom slučaju će Kosovo biti u zastoju i potpuno zavisiti od spremnosti i velikodušnosti Srbije za budući napredak", rekla je Ahmetaj.

Ona je istakla da je zbog toga od velikog značaja da nova metodologija ostane kod prvobitne ideje oko poglavlja 35 i da ne menja ili daje zemlji kandidatu pravo da bira kako želi da pregovora o tom poglavlju.

"Više je nego važno imati političku odluku i sporazum između Kosova i Srbije tako da svaka zemlja može da nastavi svoj put u EU", napisala je u autorskom tekstu ambasadorka Kosova u EU.

Prema njenim rečima, EU i procesu proširenja je potrebno više političkih odluka i obavezivanja lidera i članica EU, kao i jasna poruka Zapadnom Balkanu.

Kako je dodala, nova metodologija bi mogla da unese u proces još veću konfuziju i preklapaće se sa ranijim dokumentima.

"Kupovina vremena nikome neće koristiti - već smo mnogo izgubili do sada", zaključila je Mimoza Ahmetaj.

 

 

Litije razbile pokušaj zajedništva crnogorske opozicije

Opozicioni bojkot izbora u Srbiji se komplikuje

FT: Postavlja se pitanje transparentnosti kineskih investicija u Srbiji

Nova EU metodologija: Moguće zaustavljanje pregovora i vraćanje na početak

„Iz Crne Gore se rušila vlast u Srbiji, a odavde nikada u Crnoj Gori“

Varheji pozvao sve stranke da izadju na izbore, Fajon ukazala na problem medija

EU ostaje privržena evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, pristupni proces učiniti efikasnijim

Preminuo glavni urednik nedeljnika 'Vreme' Dragoljub Žarković

Nova EU metodologija: Moguće zaustavljanje pregovora i vraćanje na početak

Dug put do Medijske strategije

Borel: EU će angažovati specijalnog predstavnika za dijalog Srbije i Kosova

Izbori u Srbiji 26. aprila

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button