Hrvatska podiže „šengenski zid“ na granici sa BiH?!

izvor: bllive                                                                                                                                 07.03.2015

Strah Hrvatske, članice EU, od dolaska ilegalnih imigranata i azilanata iz BiH, mogao bi da dovede do uspostavljanja "šengenskog zida" između dvije zemlje, pa čak i ponovnog uvođenja viza.

Naime Zagreb će 12. marta konkurisati za ulazak u Šengen, a od 1. jula počeće vrednovanje hrvatskog zahtjeva i spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Ipak, konačna odluka, ističu hrvatske vlasti, ne zavisi samo od njihove tehničke spremnosti, nego i političke odluke Brisela, piše "Press RS".

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, ova zemlja se i te kako dobro spremila za kontrolu svih graničnih prelaza, pa tako i onih sa BiH.

Hrvatskim graničarima će na raspolaganju biti helikopteri za nadzor granice opremljeni kamerama za snimanje danju i noću, a uvode se i radarske stanice i stubovi sa stacionarnim video-kamerama, dok će policajci na granici raspolagati čak i detektorima brzine otkucaja srca!

Među najsavremenijom tehnikom sa kojom bi se građani BiH uskoro mogli susresti prilikom prelaska granice, su uređaji i sistemi koji automatski dostavljaju podatke o tome da li je skenirani automobil osiguran ili ukraden, kao i da li su lični dokumenti falsifikovani. Jedan od najmodernijih je i aparat koji mjeri prisustvo i količinu ugljen-dioksida i kiseonika, na osnovu čega se može utvrditi da li je u prevoznom sredstvu sakrivena neka osoba.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić potvrdio je da će biti izgrađeni novi i modernizovani postojeći granični prelazi.

"Što se tiče spoljnih granica, to je vrlo zahtijevan posao. Samo je granica između Hrvatske i BiH duga oko 1.500 kilometara, što dovoljno govori", istakao je Ostojić.

On je ocijenio da ipak, Hrvatska ima potpunu kontrolu nad tim prostorom.

"Jedan broj zemalja EU suočio se sa terorističkim napadima i problemima sa ljudima koji zloupotrebljavaju slobodu kretanja i otvorilo se pitanje šta će se desiti ukoliko dođe do dodatnog proširenja. Tu se prije svega misli na eventualni prijem Bugarske, Rumunije i Hrvatske u Šengen. Međutim, Hrvatska i sada vrlo kvalitetno čuva i svoju, a i buduću granicu EU", istakao je Ostojić.

Svi koji nezakonito iz BiH pokušaju da uđu u Hrvatsku biće smješteni u prihvatni centar u Trilju, koji će biti završen do 1. jula, a Ostojić tvrdi da radovi idu planiranom dinamikom.

EU ne krije zabrinutost zbog velikog porasta broja građana Zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil.

Zahtijevaju od zemalja naše regije da pojačaju informativnu kampanju i građanima pojasne kako gotovo da nemaju šanse za dobijanje azila, a kao krajnju mjeru ne isključuju ponovno uvođenje viza.

"Korist od vizne liberalizacije vidljiva je u jačanju ličnih i poslovnih kontakata. Međutim, zloupotreba bezviznog režima se mora riješiti", navodi se u nedavno objavljenom izvještaju kancelarije EU za unutrašnje poslove i migracije.

Balkanska ruta

Prema podacima evropske organizacije "Fronteks", na takozvanoj ruti Zapadnog Balkana prošle godine je zabilježeno 43.357 ilegalnih prelazaka granica, među kojima je najviše bilo Albanaca sa Kosova, gotovo polovina od ukupnog broja. Najveći porast broja azilanata bilježi Mađarska. Do 2012. godine ovoj zemlji je podneseno oko 2.200 zahtjeva za azil, 2013. oko 18.900, 2014. blizu 43.000, a samo u prva dva mjeseca ove godine, čak 25.000 zahteva za azil, među kojima najviše kosovskih Albanaca.