|
Stradalnici od poplava tuže državu i Hrvatske vode
izvor: rse 18.08.2014
Mještani sela istočne Slavonije poplavljenih u svibanjskim poplavama podnijeli su tužbu protiv nepoznatog počinitelja zbog pucanja nasipa na Savi i traže da im se isplati sva nastala šteta i naknada za pretrpljene boli. Najveći je krivac po njima javno poduzeće Hrvatske vode, ali i država je propustila uraditi što je trebalo.
Odvjetnik gotovo tri tisuće žrtava svibanjske poplave podnio je danas Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja jer je – kako se navodi u prijavi - od 14. do 19. svibnja ove godine propustio pravovremeno postupati prema posebnim mjerama zaštite od poplava i održavati nasip kod Rajeva sela i Račinovaca da bi mogao obraniti to područje od poplave. Inicijator kaznene prijave Mladen Đaković u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) se pita:
„'Ajde recite vi meni –ako 5 dana prije voda, koja se sva ulijeva u Savu, po Bosni plavi selo po selo, grad po grad… A ovdje se smiruje narod – ne bojte se, neće bit' ništa! Ne reagira se na propisani način. Malo pogledajte u zakonima kako se treba reagirati kod elementarnih nepogoda i katastrofa.“
A rezultat te nebrige je – podsjeća se u prijavi - da je „došlo do prodora (izlijevanja) vode iz rijeke Save u štićena naseljena i nenaseljena područja u mjestima Rajevo Selo, Račinovci, Gunja, Posavski Podgajci, Đurić, Soljani, Strošinci, Drenovci i Vrbanja, što je uzrokovalo smrt najmanje tri osobe, iseljavanje, povredu prava osobnosti mještana navedenim mjesta, te materijalnu štetu na imovini u navedenim mjestima, sve u ukupnoj visini od najmanje 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura).“
Iako je kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja, Đaković je u izjavi za naš radio mnogo precizniji.
„Hrvatske vode nisu odradile svoj posao, ali ni državne službe. Hrvatske vode koje su tu smirivale ljude da razina Save neće preći visinu od 940 cm, a bila je 1200 visina vode!“
Đaković je porijeklom iz Rajevog sela, ali sada ima imanje u nedalekoj Županji, a kaznenu prijavu je pokrenuo zbog svojih roditelja kojima će – tvrdi – biti isplaćena manja odšteta nego što je stvarna šteta od poplave.
„Sto osamdeset tisuća kuna (24.000 eura) je stvarna građevinska šteta, i to će dobiti firma ako im firma radi obnovu. A ako će sam raditi obnovu, daje mu se 70.000 kuna (9.300 eura). Mi smo već napravili pola poslova koji stoje u tom troškovniku – skidanje žbuke, vađenje podloga, vađenje parketa – sve smo sami napravili, jer nisi mogao dobiti isušivač.“
O pokretanju kaznene prijave za RSE govori Jakša Šestić, načelnik općine Drenovci u kojoj je poplavljeno ukupno 1400 kuća, a u kojoj se nalazi i naselje Rajevo selo.
„Čujte, ljudi su doživjeli tragediju i potpuno ih razumijem u svemu tome. Ljudima je teško to podnijeti, i to je sada stvar svakoga privatno kako će se ponijeti u toj situaciji.“
Nedaleka Gunja, koja je također teško stradala od poplave, nekako se više našla u središtu medijske pozornosti nego naselja u općini Drenovci. Kako načelnik Šestić ocjenjuje tempo obnove?
„Što se tiče obnove – ide to u nekom ritmu, ali nije to dovoljno brzo. Trebalo bi ipak malo brže, ali – što možemo. Još malo pa ulazimo u jesen. Ipak će proći puno vremena dos se kuće ne obnove i dok se ne izgrade nove, i nadamo se da će se ipak jedan dio posla završiti do Božića i Nove godine.“
A današnja priča sa organiziranim uklanjanjem ambrozije koja je zavladala na nekoliko tisuća hektara poplavljenih polja istočne Slavonije dobra je ilustracija dinamike obnove, koju se dobrom organizacijom i sinhronizacijom može ubrzati.
„Sve je u ambroziji i ostalim korovima. Danas se počelo sa uklanjanjem, međutim, umjesto 12 došlo je 9 traktora, pa se ovim tempom sigurno neće završiti u 60 dana. Sutra će pomoćnik ministra predložiti ministru da se ljudima da gorivo i da ljudi sami to tarupiraju (iskrče), jer ovako ovo nema kraja“, kaže načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić.
Nasip na Savi pukao je 17. svibnja ove godine. Tri osobe su poginule, tri sela su kompletno poplavljena, a više njih djelomično. Poplavljeno je 8.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Prema službenim podacima, ukupne izravne štete u Slavoniji, ali i na još nekoliko mjesta u Hrvatskoj gdje je tih dana bilo lokalnih poplava, iznose 300 milijuna eura. Hrvatska je od Fonda solidarnosti Europske unije zatražila 109 milijuna eura.
|
