U nedjelju ujutro od 7 sati otvorena su birališta u Hrvatskoj i inozemstvu za izbor 11 hrvatskih zastupnika u Europski parlament. Na izborima može sudjelovati oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu, a glasa se za 25 predloženih lista - 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih, sa ukupno 275 predloženih kandidata.
Za ove izbore predviđeno je 6.337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6.258 u Hrvatskoj. U inozemstvu se glasa u 49 država. Zastupnike u Europski parlament ovih dana biraju i sve ostale države članica Unije, bira se 751 zastupnik na mandat od pet godina.
Izborna kampanja trajala je 47 dana, ali je po ocjeni stručnjaka bila u velikoj mjeri nevidljiva za većinu građana. Također, posljednjih desetak dana kampanja za ove izbore bila je u drugom planu zbog katastrofalne poplave koja je zahvatila istok Hrvatske, pa se neke izborne koalicije povukle svoje spotove iz medija i novac preusmjerile za humanitarnu pomoć.
Na ovogodišnje izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak 22. svibnja izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, u petak su birali Česi i Irci, a u subotu se glasalo u Latviji, Slovačkoj i Malti. U nedjelju se glasa u preostalim državama članicama EU, pa dakle i u Hrvatskoj.
Izborna šutnja u Hrvatskoj traje do zatvaranja birališta u 19 sati i do tada je - upozoravaju iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) - zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Kazne za povredu izborne šutnje su od 3.000 kuna (400 eura) za fizičku osobu do 500.000 kuna (66.600 eura) za pravnu osobu.
Kandidat koji prekrši izbornu šutnju može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna. Povreda izborne šutnje za sobom povlači novčane kazne za prekršaj koje se kreću od tri tisuće kuna za fizičku do pola milijuna kuna za pravnu osobu. Kandidat koji, eventualno, prekrši izbornu šutnju, može se kazniti od deset tisuća do 30 tisuća kuna (1.350 do 4.000 eura).
Izbori traju večeras do 23 sata, kada se zatvaraju zadnja birališta u Italiji. Zbog toga i zbog europskih pravila, DIP će rezultate izbora u Hrvatskoj objaviti tek iza 23 sata, nakon što budu zatvorena biračka mjesta u Italiji.
Hrvatski građani već su jednom izišli na izbore za Europski parlament, i to 14. travnja prošle godine. Tada se biralo zastupnike koji će predstavljati Hrvatsku od trenutka njenog ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013., pa do kraja petogodišnjeg mandata tadašnjeg saziva. Na tim izborima odaziv je bio vrlo nizak - svega 20,83 posto upisanih birača.
Tada se biralo 12 eurozastupnika iz Hrvatske, jedan više nego danas, a rezultati su bili podijeljeni između stranaka lijevog i desnog centra. HDZ i stranke oko njega dobile su 6 mandata, stranke vladajuće koalicije oko SDP-a dobile su 5 mandata, i jedan mandat dobili su Hrvatski laburisti-stranka rada, nešto ljeviji od SDP-a.
Hrvatski državljani u postjugoslavenskim državama moći će glasati u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima - u Bosni i Hercegovini u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu, generalnim konzulatima u Mostaru i Banja Luci i konzulatu u Tuzli, u Crnoj Gori u hrvatskom veleposlanstvu u Podgorici i generalnom konzulatu u Kotoru, na Kosovu u hrvatskom veleposlanstvu u Prištini, u Makedoniji u hrvatskom veleposlanstvu u Skopju, u Sloveniji u hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani i u Srbiji u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu i u generalnom konzulatu u Subotici.
Birači koji su bili evakuirani zbog katastrofalne poplave u Istočnoj Slavoniji moći će glasati na bilo kojem drugom biračkom mjestu u Republici Hrvatskoj. Podjednako tako, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatske gorske službe spašavanja koji se nalaze u ugroženim dijelovima Hrvatske radi saniranja posljedica poplave mogu glasati na bilo kom biračkom mjestu u mjestu gdje se danas nalaze.
