Oglašavanjem crkvenih zvona i podizanjem hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, u prisustvu hrvatskog državnog vrha, počelo je obeležavanje 18. godišnjice akcije "Oluja" koja se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branilaca.
Svečanosti su prisustvovali predsednik Hrvatske Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, predsednik parlamenta Josip Leko, načelnik generalštaba hrvatske vojske Drago Lovrić, brojni ministri i drugi zvaničnici, prenosi agencija Hina.
Prisustvovali su i generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koje je Haški tribunal u novembru prošle godine oslobodio krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. poništivši im prvostepenu presudu.
Crkvena zvona oglasila su se u 9.43, u vreme kada su na današnji dan pre 18 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena operacija "Oluja".
Posle podizanja zastave, Kninsku tvrđavu je preleteo vojni MIG 21, a zatim je ispaljeno 18 plotuna u čast 18. godišnjice operacije "Oluja".
Na centralnoj manifestaciji premijer Zoran Milanović je izviždan, dok je general Gotovina dočekan ovacijama i skandiranjem njegovog imena.
Ovacijama je propraćeno i pominjanje imena prvog predsednika nezavisne Hrvatske Franje Tuđamana, kao i imena generala Markača i Čermaka.
Prisutni su negodovali i tokom govora hrvatskog predsednika Ive Josipovića, posebno kada je rekao da "treba pobediti u miru, odnosno da treba pružiti ruku onima koji su bili na drugoj strani".
"Treba prepoznati da su Hrvatsku voleli i vole i pripadnici nacionalnih manjina, treba prepoznati da je Hrvatska zemlja koja je otvorena svim svojim građankama i građanima i takva treba da ostane. Ona će takva ostati jer je demokratska, jer je evropska Hrvatska", rekao je Josipović.
Kako prenosi Tanjug, Josipović je od Srba zatražio razumevanje za zločin počinjen pre 18 godina, svestan da Srbija i Hrvatska na tadašnja događanja "nikada neće gledati istom dioptrijom".
Ocenio je da je akcija "Oluja", bila "vrhunski izvedena", zbog čega je posebno čestitao Gotovini.
Premijer Milanović, koga zvižduci nisu zbunili, u obraćanju je poručio da nijedna od država Evropske unije nije prošla ono što je prošla Hrvatska, pa su po tome "drukčiji, bolji, stavljeni na veće iskušenje kao ljudi i kao građani i kao hrišćani, kao susedi, kao prijatelji".
Ovog puta, za razliku od jučerašnje čestitke, Milanović je pomenuo i Srbe, njihov odlazak i, kako tvrdi, njihov povratak u Hrvatsku.
"Odavde je nakon rata otišlo puno ljudi, hrvatskih građana. Međutim, danas kada gledamo ovu regiju koja je uništena ratom i nepoverenjem, jedino u Hrvatsku, jedino u Knin, jedino u Vukovar, jedino u sela ovog kraja se ljudi vraćaju da bi živeli. Nigde drugde. Niti u Bosni, niti u Srbiji, niti na Kosovu onaj ko je otišao se ne vraća", tvrdi Milanović.
Preciznih podataka o ukupnom broju žrtava akcije "Oluja" nema.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece. Procenjuje se da je proterano oko 220.000 Srba.
Hrvatski izvori beleže da su poginula 174 pripadnika hrvatskih snaga, a više od 1.400 ih je ranjeno.
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog veća odbrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
