glavniBanner

 

Homepage Übersetzung  

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

vojska rs 1 protest u pristini2 proslava3
kojadinovic
jankovic1 ambasada u berlinu sjenica7 zimonjic

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

second_button 

Proširena realnost

 

izvor: rts  foto: tanjug

11.01.2017

 

izlozba o pupinu

 

Među mnogim izložbama jedna se izdvojila fantastičnim odjekom u javnosti. Zvuči neverovatno, ali u Srbiji je duže od godinu dana jedna muzejska postavka svakodnevno privlačila stotine i stotine posetilaca. Svetski realizovanu izložbu Istorijskog muzeja Srbije pod nazivom „Pupin ‒ od fizičke ka duhovnoj realnosti" od septembra 2015. do decembra 2016. godine videlo je više od 100 000 posetilaca.

Čime je osvojila publiku, šta je uzrok njenog uspeha, ko su autori postavke, šta je proširena realnost, kakva je budućnost muzejske prakse ‒ brojna se pitanja postavljaju

u trenutku kada se menja odnos prema temeljnim vrednostima kulture i života uopšte, a tehnološka revolucija dobija sasvim novo ubrzanje i pravac, sa nepoznatim posledicama.

Pored izvanredne ličnosti naučnika i neprikosnovenog sadržaja postavke autorki Aleksandre Ninković Tašić i dr Dušice Bojić, nezaobilazno je ukazati i na jedinstveno muzeološko iskustvo ‒ upotrebu najnovijih tehnologija, pomoću kojih je svaki segment izložbe o Pupinu postao interaktivan, što je značajno uticalo na ogromno interesovanje posetilaca.

Naš tim predstavlja ljude koji dolaze iz različitih oblasti kreativne industrije. U vreme kada smo stasali da budemo roditelji, počeli smo da razmišljamo o tome kakav svet ostavljamo onima iza nas. Kako smo shvatali da nove generacije nisu dovoljno zainteresovane za kulturne sadržaje, razmišljali smo kako da upotrebimo svoja znanja i iskustva da bismo im te sadržaje približili", kaže za Internet portal RTS-a Marko Savić iz KODEK institituta. On je interaktivne projekte realizovao na ovoj izložbi, ali i u Kući kralja Petra, Vojnom muzeju,  Muzeju nauke i tehnike, na Beogradskoj tvrđavi i u Matici srpskoj u Novom Sadu.

Javnosti je poznat i TEHKULTUR, projekat studija iz Beograda posvećen digitalnom oživljavanju antičkih i vizantijskih lokaliteta u Srbiji ‒ Feliks Romulijani i Sirmijumu, ali i u Hrvatskoj, Austriji i Italiji.

Konstatacija da nove tehnologije i različiti medijski sadržaji odvlače pažnju mladima od kulture predstavlja opšte mesto. Autori koncepta razmišljali su o tome na drugačiji način.

Počeli smo sa onom Ajnštajnovom krilaticom da nijedan problem ne može biti rešen sa onog nivoa svesti na kome je nastao. A koji je to nivo svesti? Onaj, koji sa jedne strane vidi nove tehnologije, a sa druge strane vredne kulturne teme", kaže Savić.

Primena različitih novih tehnologija, ali i iskustvo i znanje u dizajnu i upotrebi kreativnih sadržaja u promociji kulture doveli su ih do saradnje sa različitim institucijama, a 2014. godine i sa Istorijskim muzejem Srbije na realizovanju izložbe „Srbija 1914".

Kreativni tim imao je ideju. „Mi smo se poslužili malim makijavelizmom i rešili da kroz nove tehnologije, posebno kroz ekrane mobilnih telefona, koji čine važan deo života današnje omladine, ponudimo te kulturne sadržaje", ističe Savić.

Meni se to učinilo jako interesantno, tim pre što smo mogli tako da pokažemo i druge načine prezentacije na izložbi", kaže dr Dušica Bojić, direktorka Muzeja. „Ne samo umetničke slike, istorijske predmete, brojne tekstove kojima ćemo publiku uputiti u ono što može da sazna ili da se podseti, nego i načine na koji oni putem novih uređaja mogu, na primer, da pogledaju jednu fotografiju a da na telefonu vide čitav film ili čitavu seriju fotog rafija", dodaje ona i pritom ističe da je reč o jednoj potpuno proširenoj stvarnosti koja je ušla u rad IMS-a kao nešto normalno, kao neka vrsta proširene muzeologije.

Proširena realnost (AR) koncept je tehnološke platforme, novi medij koji pruža mogućnost svakome ko poseduje uređaj sa procesorom, kamerom i ekranom da u stvarni, postojeći svet integriše neki digitalni svet.

Na taj način, postavljanjem različitih markera u prostore, moguće je aktivirati pojavljivanje bilo kog digitalnog sadržaja, što je osnova tehnologije proširene stvarnosti.

Mislim da ovakvim metodama rada mi podstičemo nove generacije da uopšte uđu u muzej. U prethodnih deset ili dvadeset godina muzeji su imali poprilično slabu posetu, a uvođenjem novih tehnologija proširene realnosti vi dovodite široku publiku ‒ od vrtića do onih najstarijih", zapaža dr Bojić.

Budućnost mora biti inovativna  

Takođe, i kustosi mogu da postave izložbe kao potpuno muzeološki klasično urađene, a mogu da koriste moderne tehnologije kako bi jednostavno zagolicali imaginaciju publike, doneli nešto novo, kako bi posetici hteli da se vrate u taj muzej. „Mi smo imali na Pupinu pojedince koji su se vraćali po 14 puta da vide izložbu", ističe dr Bojić.

Proširena stvarnost spada u grupu tehnologija poznatih u svetu kao exponential technologies ‒ to su tehnologije za koje se očekuje da će u vrlo bliskoj budućnosti doživeti eksponencijalni rast. To su 3D štampači, nano tehnologije i slično. „Ta tačka, kada će tehnologija proširene stvarnosti doživeti svoju veliku ekspanziju jeste momenat kada će AR naočare ući u široku upotrebu. Pre toga, treba reći da one već postoje ‒ na izložbi o Mihajlu Pupinu publika je mogla da gleda interaktivne eksponate kroz AR naočare", kaže Marko Savić (KODEK institut).

Činjenica je da će ovaj naš svet na neki način biti nadograđen u proširenoj stvarnosti, što otvara mogućnost za pojavu najrazličitijih sadržaja. Pretpostavlja se da će preovlađivati oni komercijalni. Danas možemo samo da pretpostavimo u kojoj će meri gejmerske industrije ili industrije reklamnog oglašavanja pronaći svoj prostor u ovakvom svetu.

„Važno je ipak da su pioniri te industrije u našoj zemlji počeli da eksperimentišu sa ovom tehnologijom upravo u kulturi, što daje nadu da će i kulturni sadržaji naći put do korisnika", ističe Marko. „Budućnost muzeologije mora da bude inovativna, u skladu sa razvojem tehnologija. Moja želja je da sve te inovacije uđu u muzej jer on ne može da bude statičan. Ne može da bude ono što je bio krajem 19, polovinom ili krajem 20. veka. Mi smo duboko zagazili, već smo pred kraj druge decenije 21. veka i muzeji moraju da se prilagođavaju novim tehnologijama", zaključuje dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije.

srbija 1914

Orvel 21. veka

Granice je u ovom trenutku teško naslutiti. Ako nas je nečemu naučio prethodni vek, to je da nije zahvalno licitirati sa granicama naučnih dostignuća, tvrde medijski stručnjaci.

Ono što se čeka je da neko napravi naočare koje će po svom dizajnu i imidžu biti takve da će svako uživati da ih nosi na ulici. Otprilike se očekuje da upravo kompanije koje postavljaju trendove u svetu naprave taj korak i to se, verovali ili ne, očekuje već krajem 2017, početkom 2018. g.", ističe Marko Savić.

Kako kaže, to je momenat kada će naočare zameniti sve ekrane koje danas koristimo. Čovek koji bude posedovao interaktivne naočare koristiće ih umesto telefona, televizora, računara, sve će biti integrisano praktično pred njegovim očima, što zvuči pomalo orvelovski.

Naučnofantastična stvarnost

„Ogmented rijaliti" (Augmented reality) jedna je od najsofisticiranijih platformi za prezentaciju virtuelne stvarnosti.

Poznata kod nas kao „proširena realnost", omogućava da se informacije iz stvarnog sveta kombinuju sa kompjuterski generisanim sadržajem, a zatim ih objedinjene prikazuju na ekranu mobilnog telefona ili sličnog uređaja.

Posetioci su u prilici da dožive nova iskustva kroz raznovrsna konceptualna i tehnološka rešenja.

Postavka u Kući kralja Petra

Beogradska publika pamti i izložbu „Srbija 1914", kada je u Istorijskom muzeju Srbije prvi put prikazan koncept „proširene realnosti", a mediji beleže i da je prva stalna „augmented reality" postavka u svetu urađena u Kući kralja Petra.

Svakako treba ukazati i na novu stalnu postavku u Muzeju Nikole Tesle koja takođe podrazumeva koncept proširene realnosti.

Stručnjaci potvrđuju da animacija u proširenoj realnosti, osim što predstavlja digitalnu rekonstrukciju određene teme, anticipira način na koji će se u bliskoj budućnosti integrisati digitalna i fizička stvarnost u svakodnevnom životu.

rts.rs

 

Deliblatska peščara – najveća evropska kontinentalna peščara

Istraživanje: Stanovnici Makedonije i Kosova najsrećniji na Balkanu

Zakonopravilo Svetog Save na poklon svetu

"Divlji arheolozi" uništvaju lokalitete

Prirodnjački centar u Svilajncu posetilo 100.000 turista

Cerjanska pećina među najdužima u Srbiji

Titova blamaža usred Vašingtona

Ko je zaista otkrio Lepenski vir

 

kontakt

uslovi koriscenja

naslovna

servis