Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja ne zna koliko ima stanovnika, kojim jezikom govore, znaju li da pišu. Još uvek se koriste podaci od pre 22 godine. Raspodela vlasti i danas se odvija po predratnoj strukturi stanovništva. I tada je, tvrde analitičari, vršena kampanja da se građani izjasne kao muslimani.
Samo nekoliko godina posle, Alija Izetbegović je promovisao, ono što danas u Federaciji BiH nikako ne žele.
"Ako hoćemo BiH onda ne smijemo više podcrtavati nacionalno pitanje u BiH. Trebamo pokušati da budemo Bosanci, što više", rekao je svojevremeno Izetbegović.
Više od dve decenije BiH nije bila u stanju da se suoči sa promenama nakon rata. Popis stanovništva je odgađan, jer nadležni nisu bili spremni. A onda, umesto da kao u svakoj normalnoj zemlji bude temelj razvoja, popis postaje političko pitanje. Agresivna kampanja, uglavnom Bošnjaka, u kojoj ne biraju sredstva. Od zloupotrebe dece u spotovima, preko bošnjačke himne za popis, do organizovanog prevoza iz dijaspore. Čak i u Americi Bošnjačke verske i nevladine organizacije mobilišu Bošnjake koji već godinama ne dolaze u BiH, da dođu i da se popišu. Sve kako bi bili svrstani među stanovništvo BiH. Što je nezakonito. Jer Zakon o popisu jasno kaže da su rezidentni građani BiH samo oni koji u njoj žive neprekidno godinu dana. Svi koji su na privremenom radu ili boravku u inostranstvu mogu se popisati elektronskim putem.
"Ono što je štetno je stvaranje krive slike društva. Dovođenje autobusima, popisivanje onih koji ne žive u BiH, koji nemaju namjeru se vratiti u BiH", kaže istoričar Ivo Lučić.
I zaključuje da oni daju lažnu sliku društva da bi politički profitirali i ostvarili političke ciljeve.
"Bošnjaci na različite načine pokušavaju izvršiti pritisak na Bošnjake u dijaspori da se prijave da žive u RS da bi na taj način promijenili strukturu stanovnika koji danas žive u RS. Cilj je jasan: etnički čista Federacija BiH i multietnička RS", kaže Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci.
"Ako iz Srbije ili Švedske dođe 100 autobusa da se popišu neće biti nikakav problem ako su ti ljudi tamo 2 mjeseca i ako nisu prijavljeni u Srbiji ili tamo popisani. Jer su to naši građani. Ali ako se neki ljudi popišu u Švedskoj, Zanzibaru ili Srbiji, a onda dođe u Bosnu da se popiše to je kršenje zakona", kaže Senadin Lavić iz Fondacije "Popis 2013".
Za razliku od Bošnjaka, Srbi i Hrvati gotovo da i nemaju popisnu kampanju. Organizovani prevozi nisu najavljeni. A osim zvaničnog poziva Državne kancelarije za Hrvate izvan Hrvatske da se odazovu popisu i izjasne kao Hrvati, katoličke vere i da govore hrvatskim jezikom, kao i Tompsonovih istih instrukcija na koncertu u Mostaru, drugih aktivnosti nije bilo. Srbi u kampanju ne idu jer su, tvrde mnogi, svesni svog identiteta. Ali su i svesni koliko će popis biti značajan za Republiku Srpsku.
