|
Novi udar na ćirilicu
izvor: novosti online 18.04.2015.
Može li ćirilica u Crnoj Gori preživeti? Pismo koje je bilo (i ostalo) nezaobilazni deo identiteta crnogorskog (pravoslavnog) čoveka, dugo već gubi bitku pred latinizacijom podlovćenske državice. Novi poraz doživela je pre tri dana pod krovom najvećeg zakonodavnog tela - Skupštine Crne Gore, kada na Odboru za prosvetu nije prihvaćen predlog zakona o njenoj zaštiti koji su podneli opozicioni poslanici Neven Gošović, Aleksandar Damjanović, Radovan Asanović i Novica Stanić. Uzalud što su podsetili da ne postoje ni istorijski, ni kulturni, ni estetski, ni lingvistički, ni verski, a ni tehničko-tehnološki razlozi za napuštanje ćirilice.
- Njeno napuštanje znači prekid sa našim kulturnim i duhovnim identitetom, odnosno odricanje od svog kulturnog nasleđa, poručili su ovi poslanici, podsećajući na ustavnu odredbu o ravnopravnosti ćirilice i latinice i ocenjujući da ćirilica u Crnoj Gori nema taj status.
Najbolju ocenu pogubnog zaborava ćirilice, za koji se nada da je privremen, dala je prof. dr Jelica Stojanović.
- Ako ne bude tako, Crna Gora bi se odrekla sebe i svog porekla. Maternje i vekovno pismo ovih prostora jeste ćirilica, sveto i osveštano pismo. Ako ćirilica nije pismo Crne Gore, ispada da je Crna Gora vekovima bila nepismena, a ako danas nema ćirilice, to znači da Crna Gora hoće da raskine sa samom sobom, da napravi rez sa svojom pismenošću.
Nasuprot ustavnoj odredbi o ravnopravnosti pisama u javnoj komunikaciji, ćirilica u Crnoj Gori danas ima status dozvoljenog, ali ne i obavezujućeg pisma.
- Sve to je deo crnogorskog ideološkog projekta koji se svodi na negiranje i eliminisanje ćirilice, uprkos činjenici da su najveća državna, verska, kulturna i istorijska dokumenta Crne Gore, napisana na ćiriličnom pismu - kaže za "Novosti" prof. dr Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije. - Dovoljno je uzeti period od Svetog Jovana Vladimira pa do kralja Nikole Petrovića, i videćemo koje pismo je bilo u upotrebi. I žitije koje je sačuvano u letopisu popa Dukljanina je stvoreno na ćirilici
Profesor Veselin Matović je objavio vrednu knjigu "Ćirilica i latinogorica", koja je na videlo iznela sve ono što je potiralo ovo pismo u minulim decenijama i godinama, ali i danas.
- Vezujući u praksi latinicu sa crnogorskim, a ćirilicu za srpski jezik, uterivači novog crnogorskog identiteta prinudili su Srbe i govornike srpskog jezika da se skoro u potpunosti okrenu ćirilici. Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta a da svoje delo štampa latinicom, kao što, opet, nema ni onih s drukčijom jezičkom legitimacijom koji za taj posao koriste ćirilicu - kaže Matović.
PRVI I DRUGI
- Vezivanje latinice za tzv. crnogorski, a ćirilice za srpski jezik, u državnoj administraciji, nesumnjivo dovodi u pitanje i ustavnu odredbu o ravnopravnosti pisma, budući da u Ustavu ta dva imena jezika nisu ravnopravna. Prvo je privilegovano kao "službeni", a drugo diskriminisano kao nižerazredni jezik u "službenoj upotrebi" - navodi profesor Matović.
U čemu je razlika između "službenog" jezika i onoga u "službenoj upotrebi", i zašto je prvi "državni", a drugi to nije, nikada niko nije utvrdio. Kako kaže prof. Miloš Kovačević: Po tome je "crnogorski" verovatno jedini od svih u ustavu zapisanih jezika u svetu "službeni jezik", ali ne i "jezik u službenoj upotrebi".
|
