|
Nastavljaju se pregovori o podjeli imovine bivše Jugoslavije
|
Izvor: agencije
|
Datum: 16.08.2013
|
|
Proces podjele imovine bivše Jugoslavije, poslije višemjesečnog zastoja, trebalo bi da bude otkočen u septembru, kada u Sarajevu treba da se okupe predstavnici bivših republika nekadašnje SFRJ, pišu beogradske "Večernje novosti".
Predstavnik Srbije u Mješovitom komitetu za pitanja sukcesije Oliver Antić rekao je listu da će ovo tijelo na sastanku u Sarajevu osim podjele diplomatsko–konzularne imovine nekadašnje Jugoslavije, razmatrati i problem nekretnina u privatnom i u vlasništvu firmi iz Srbije.
"Najviše neraščišćenih stvari, praktično, imamo sa Hrvatskom, koja i dalje sporo vraća imovinu srpskim državljanima i firmama", rekao je Antić.
On objašnjava da problema imaju i neki srpski gradovi poput Novog Sada, koji potražuju odmarališta na hrvatskom primorju.
Na listi preduzeća sa najvećom imovinom u Hrvatskoj su "Geneks" sa 37 stanova i nekoliko hotela i odmarališta, "Železnice Srbije", Naftna industrija Srbije sa više od 30 benzinskih pumpi, odmarališta i udjelom u "Jadranskom naftovodu", "Tigar", "Putnik", ....
Hrvatski fond za privatizaciju tvrdi da je popisano 319 objekata na koja firme iz Srbije polažu pravo, od čega je 158 prodato, 30 dodijeljeno na korišćenje, za 40 zgrada se vode sporovi, a 91 objekat je slobodan.
Nasuprot tome u Direkciji za imovinu Republike Srbije ističu da firme iz Srbije imaju u Hrvartskoj više od 400 objekata, a tome treba dodati i najmanje 65.000 kuća i stanova čiji su vlasnici fizička lica.
Antić kaže da bi na sastanku u Sarajevu trebalo da se razmatra i sudbina takozvane Pavelićeve vile, odnosno nekadašnje rezidencije jugoslovenskih i srpskih diplomata u Rimu, koja je pripala Jugoslaviji na osnovu reparacija za žrtve u Drugom svjetskom ratu.
Ljubljana još nije odgovorila na ponudu Beograda da umjesto ove zgrade, u procesu sukcesije uzme neku drugu nekretninu u srpskoj ili italijanskoj prijestonici.
Prema sporazumu o sukcesiji, sve države dužne su da vrate imovinu koju su građani i preduzeća imala na dan 31. decembra 1990. godine, a tamo gdje to nije moguće, da obezbjede adekvatnu nadoknadu.
Antić kaže da Hrvatska, ali i još neke bivše jugoslovenske republike, ne poštuju taj princip, uprkos činjenici da je hrvatski Sabor, u junu 2004. godine ratifikovao Sporazum o sukcesiji.
|
