U Republici Srpskoj mentalno je bolesno čak 350.000 ljudi. Broj oboljelih stalno raste pa je povećana i potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje, za šta je Fond zdravstvenog osiguranja RS (FZO) u prošloj i u sedam mjeseci ove godine, izdvojio čak 4,7 miliona KM!
Teški uslovi života, nezaposlenost i stanje opšte neizvjesnosti u uslovima ekonomske krize dovode do toga da svakodnevno stručnu psihijatrijsku pomoć u prosjeku zatraži blizu 100 stanovnika Srpske. Prema podacima FZO, udeo antidepresiva i sedativa u ukupnoj potrošnji lijekova znatno je veći nego prethodnih godina, piše "Press RS".
"Za sedam mjeseci ove godine izdata su 121.944 recepta za lijekove za smirenje i 80.698 za antidepresive, dok je tokom cijele 2011. godine prepisano 123.218 za jednu i 126.416 za drugu vrstu lijekova. U prvih sedam mjeseci ove godine za lijekove za smirenje i antidepresive potrošeno je 1,8 miliona KM, a 2008. godine ukupna godišnja izdvajanja za ovu vrstu tableta iznosila su 2,2 miliona KM. Inače, u ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept, oni koji djeluju na nervni sistem nalaze se na trećem mjestu - kaže Darija Filipović, portparol FZO.
Dr Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, istakla je da je centralna tema nedavno održanog skupa povodom obilježavanja Dana mentalnog zdravlja bila depresija, psihičko oboljenje čija ekspanzija posljednjih decenija svrstava ovu bolest među goruće zdravstvene probleme u svijetu.
"Rezultati istraživanja mentalnog zdravlja stanovništva u RS pokazali su da emotivne probleme kao što su tuga, potištenost i zabrinutost osjeća četvrtina stanovništva, dok su u pogledu psihološkog distresa kod 88 odsto građana preovladavala negativna emotivna stanja". kaže Lakićeva.
U RS postoje 24 centra za mentalno zdravlje, od kojih svaki pokriva oko 25.000 stanovnika. Kroz principe ugrađene u Politiku mentalnog zdravlja, Vlada RS između ostalog predviđa povećanje spektra zdravstvenih usluga i uvođenje sistema za procjenu i praćenje mentalnih oboljenja.
"Pored medikamenata, koji daju dobre rezultate u liječenju psihičkih oboljenja, nužno je da se uključe svi društveni faktori i stvori okruženje pogodno za aktivnu psihosocijalnu podršku, koja je jedan od preduslova za izliječenje i preventivna mera kada se radi o ovoj vrsti bolesti", dodaje Lakićeva.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS (BORS) Dražan Perendija kaže da je istraživanje koje je sproveo BORS pokazalo da je skoro svaki drugi vojnik teže ili lakše obolio od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
"Na osnovu našeg uzorka, dokazano je da kod 50 odsto demobilisanih boraca postoje simptomi PTSP-a, iako se sa sigurnošću ne može reći da je to konačan broj. Uslijed egzistencijalne ugroženosti praćene duševnim bolestima, ne čudi što suicid postaje čin na koji se sve češće odlučuju", kaže Perendija.
