 |
Hepatitis C leči bolja terapija
izvor: evn foto: 22.11.2015.

U sedam klinika: pet infektivnih i dve gastroenterološke, sledećeg meseca počinje klinička studija u okviru koje će 20 pacijenata sa hepatitisom C biti lečeno najnovijom tzv. interferon fri terapijom, koja je u svetu dosad primenjena kod 70.000 inficiranih pacijenata, i koja se pokazala efikasnom u čak 96 do 100 slučajeva.
Novi lek, obezbeđen iz donacije, čija se isporuka iz Nemačke očekuje ovih dana, biće primenjen kod po pet pacijenata na infektivnim klinikama u Beogradu i Novom Sadu, a po dvoje inficiranih će terapiju dobiti u Kragujevcu, Nišu, Vojnomedicinskoj akademiji, KBC "Zvezdara" i gastroenterologiji KCS.
Interferon fri terapija, u obliku tableta, primenjuje se 12 nedelja. U SAD tretman po pacijentu košta 82.000 dolara, u susednoj Hrvatskoj 42.000 evra.
Na našem tržištu je ovaj lek registrovan po hitnom postupku 21. oktobra, ali će za tzv. pozitivnu listu medikamenata, koji se izdaju o trošku osiguranja, moći da "konkuriše" tek na proleće. To, međutim, ne znači mnogo, jer se inovativni lekovi u Srbiji tek sporadično uvršćuju među one o trošku osiguranja. Tako se dogodilo da trokomponentna terapija za hepatitis C gotovo pet godina od podnošenja zahteva još nije ušla na pozitivnu listu lekova koji se izdaju o trošku osiguranja, a u svetu se već napušta.
- Trenutna klinička praksa u Srbiji podrazumeva primenu dvojne terapije: "pegilovani interferon" sa "ribavirinom" u trajanju od 48 sedmica za genotip 1 i 4, i 24 sedmice za genotipe virusa 2 i 3 - kaže profesorka dr Jasmina Simonović Babić iz Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS. - Jedno vreme primenjivani su noviji lekovi: proteazni inhibitori, ali samo kroz donaciju i kliničku studiju.
Iako bi lečenje hepatitisa C, kao i drugih zaraznih bolesti, po zakonu trebalo da ima prioritet, zbog sprečavanja širenja infekcije, kod nas se malo inficiranih upšte leči. Zbog ograničenih efekata dostupne terapije, i lošeg praćenja bolesti procenjuje da od 2,5 miliona evra, koliko potrošimo za ove lekove, polovinu "bacimo u vetar" jer se ljudi ne izleče. A ova hronična bolest ima samo jedan put: progresivan - i u 10 do 40 odsto slučajeva vodi u cirozu jetre, i u jedan do četiri odsto u karcinom. Još više zabrinjava to što se vrlo lako prenosi.
- Terapija "pegilovanim interferonom" i "ribavirinom" koja se primenjuje u Srbiji više nije standard u svetu jer ima ograničene efekte. Više od 50 odsto pacijenata ne reaguje na nju, a kod 20 odsto virus se vrati - kaže profesorka Simonović Babić. - Pacijenti koji ne odgovore na ovu terapiju nemaju druge terapijske opcije iako je u Srbiji ove godine registrovano nekoliko novih antivirusnih lekova.
Najnovija terapija dostupna je ne samo u najrazvijenijim zemljama sveta, nego i u okruženju - u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, a sad se uvodi i u BiH.
- Ova terapija predstavlja najbolje rešenje za obolele, jer su ti lekovi svojom virusološkom efikasnošću, jednostavnom upotrebom i praćenjem efekata, dobrom podnošljivošću nadmašili ostale protokole lečenja - kaže profesorka Simonović Babić.
SVE VIŠE TEŠKO OBOLELIH
Profesorka Jasmina Simonović Babić upozorava da se u Srbiji povećava broj teških bolesnika sa hroničnim hepatitisom C. Ona kaže da izveštaji Infektivne klinike KCS pokazuju da je 2011. godine 15 odsto ukupno lečenih imalo tešku formu bolesti, a poslednje dve godine 30 do 35 odsto.
- Za to postoji više razloga, a najvažniji je kasno otkrivanje infekcije usled nedostatka dijagnostike i skrining programa rizičnih grupa - objašnjava naša sagovornica. - Svesno odlaganje lečenja novootkrivenih mladih pacijenata sa infekcijom koji nisu imali fibrozu je sledeći razlog.
|