glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

brisel6 zeljka_6 parlament
otpad jeremic2 opozicija 00 mediji igor88 Noc-muzeja-1

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

    Istraživači pred Ustavnim sudom brane svoju nezavisnost         

izvor: agencije  foto:                                                                     05.02.2020.

MASA-instituti-protiv-ministarstva

Izbor rukovodstva u najmanje četiri državna naučna instituta u proteklih godinu dana predstavlja kamen spoticanja u odnosima istraživača i predstavnika Ministarstva prosvete. Pojedini naučnici juče su i otvoreno osudili zato što prosvetne vlasti „najgrublje krše član 72. Ustava, kojim se jemči autonomija univerziteta i naučnih ustanova”. Ovu tvrdnju izneo je Vladan Čokić sa Instituta za medicinska istraživanja, naglasivši da su „upravni odbori instituta postali instrumenti u rukama vlade i Ministarstva prosvete”, a da direktori na čiji izbor utiču „dobijaju ogromna ovlašćenja”.

Pomenuti istraživači ujedinili su se krajem prošle godine u Mrežu akademske angažovanosti i solidarnosti (MASA), a posle prve konferencije za medije, koju su juče organizovali u Beogradu, poslali su Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o nauci i istraživanju i zatražili izmenu člana 60, koji propisuje izbor članova upravnog odbora instituta. Kako je napomenula Gazela Pudar Draško sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (UB), sporan način izbora članova upravnog odbora instituta uveden je još s izmenama starog zakona 2010. godine. Propisale su ga prethodne prosvetne vlasti, ali zaposleni u četiri od 11 instituta Univerziteta u Beogradu ističu da sada tek osećaju posledice u praksi jer su njihovi upravni odbori izabrali direktore institucija po nahođenju vlade, a mimo mišljenja naučnih veća istraživačkih ustanova.

Pored Instituta za nuklearne nauke „Vinča”, o čijem se izboru rukovodstva prošle godine dosta govorilo u medijima, u pitanju su, kaže Gazela Pudar Draško, institut na kojem je ona zaposlena, ali i Institut za medicinska istraživanja i Institut za multidisciplinarna istraživanja.

– Problemi potiču od toga što Ministarstvo prosvete ima mogućnost da u potpunosti kontroliše upravne odbore naučnih instituta, što znači da prema zakonu Vlada Srbije imenuje četiri člana tog odbora koji dolaze van instituta, dok se iz redova zaposlenih biraju tri člana. Na taj način ministarstvo preko većine članova koje imenuje u upravnom odboru može da kontroliše plan i program, postavljanje direktora instituta kao i sve aktivnosti u okviru naučne zajednice – istakla je Gazela Pudar Draško osnovu nezadovoljstva naučnika i dodala da se problem odnosi ne samo na državne već na sve istraživačke institucije u zemlji.

Suzana Blesić sa Instituta za medicinska istraživanja UB podsetila je da se pre zakonskih izmena 2010, koje su ostale i u prošlogodišnjem Zakonu o nauci, polovina članova upravnog odbora instituta birala iz redova zaposlenih, dok je polovinu određivala vlada. Takav reciprocitet naučnici traže i sada. Ona je naglasila da su svi spoljašnji članovi upravnih odbora takođe univerzitetski radnici i da su glasanjem za direktore koje ne prihvataju naučna veća prekršili članove 5, 6, 30 i 32 Kodeksa profesionalne etike UB.

Istraživači su dobili i sindikalnu podršku GSPRS „Nezavisnost”, čiji je predsednik Tomislav Živanović izrazio bojazan da nametanje direktora mimo volje naučnih veća u četiri instituta vodi ka uništenju autonomije univerziteta kakvo se u praksi moglo videti s takozvanim Šešeljevim Zakonom o univerzitetu iz 1998. godine.

– U poslednje vreme imamo niz slučajeva tihog gašenja autonomije univerziteta i širok spektar kršenja njihovih prava sve do primera akademske nečestitosti. Zato smo osnovali udruženje i ciljano na površinu iznosimo baš ovakve slučajeve za koje javnost malo zna – pojasnio je Janko Baljak, član koordinacionog odbora MASA.

Vladan Čokić je dodao da su s uvođenjem institucionalnog finansiranja istraživača od ove godine novčana sredstva opredeljena za istraživački rad pod kontrolom direktora instituta što je, prema njegovim rečima, snažno sredstvo kontrole srpskih naučnika.

Ministarstvo prosvete: autonomija garantovana preko Fonda za nauku

Iz Ministarstva prosvete su unapred, dan pre održavanja najavljene konferencije za medije, saopštili da je u okviru reforme finansiranja i organizacije nauke, uz nepodeljenu podršku naučne zajednice, posle 15 godina donet novi zakonski okvir. Nakon nabrajanja prednosti koje su uveli za nauku i naučnike, naglasili su da odredbe iz prošlogodišnjeg Zakona o nauci i istraživanjima u vezi s izborom direktora i upravnih odbora instituta nisu menjane u odnosu na Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti iz 2005. godine.

– Za vreme mandata ove vlade, u mreži od 59 instituta, imenovani su predsednici i članovi upravnih odbora 40 instituta čiji je osnivač Republika Srbije, i izabrano više od 50 direktora instituta, od kojih su samo tri u statusu vršioca dužnosti, čime je mreža instituta suštinski ojačana, a institucionalni kapaciteti i autonomija dodatno osnaženi. U potpunosti je u svim prethodnim situacijama, a preko upravnih odbora, ispoštovana zakonska procedura izbora direktora, koja uključuje javne konkurse – saopštavaju službenici u Ministarstvu prosvete.

Suštinska autonomija naučnoistraživačkog rada institucija, ali i pojedinaca, prema njima, zagarantovana je uspostavljanjem Fonda za nauku u kome se, kažu, kreiraju naučne politike.

– Programi tog fonda predviđaju i podršku inicijativama koje dolaze iz same akademske zajednice. Uvođenjem institucionalnog finansiranja, eliminisana je neizvesnost u radu i omogućeno višegodišnje planiranje aktivnosti. Sigurno finansiranje, uz kvalitetan zakonodavni okvir, garant je stručnog, nezavisnog i nepristrasnog rada naših naučnoistraživačkih institucija – piše u saopštenju ministarstva.

 

 

Od malignih tumora u Srbiji godišnje oboli oko 40.000 ljudi

Plan je da za tri godine svaki građanin u Srbiji ima pristup internetu

Šest stvari koje treba znati o koronavirusima

Uskoro plaćanje robe telefonom

Kako do vantelesne oplodnje u Srbiji

Počinje uvođenje 5G mreže u Srbiji

Hiljade posetilaca učestvovalo u najvećem razotkrivanju mitova

„Torlak” posle 15 godina proizveo vakcinu protiv gripa

Naši lekari presadili testis – drugi put u svetu

Trenutno u Srbiji 2756 оsоbа ima HIV, a još najmanje 400 ne zna da je inficirano

Mađarski naučnici na pragu otkrića „Svetog grala“ fizike

Do kraja godine dva nova poziva Fonda za nauku

Srbija u borbi protiv lažnih lekova

Srbija sa „Huavejom“ radi na veštačkoj inteligenciji

Skoro svi oboleli od multiple skleroze u Srbiji bez terapije

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button