|
Traženje bolje ekonomske saradnje BiH i Srbije
izvor: rse 24.12.2014.
Iako BiH sa Srbijom ostvaruje vanjskotrgovinski deficit u iznosu od pola milijarde eura, Srbija je gotovo najvažniji ekonomski partner od zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, kažu u privrednim komorama u BiH. Potencijal bolje saradnje ove dvije zemlje je u regionalnim projektima poput izgradnje autoputeva, željeznica, a ekonomisti preporučuju i udruživanje privrednika za zajednički nastup na trećim tržištima.
Kao što je i obećao nakon imenovanja, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u svoju prvu posjetu otišao je kod susjeda u Beograd. Ivanić je ocijenio da je BiH malo tržište i da su mnogo veće šanse za ekonomski uspjeh unaprjeđenje saradnje sa komšijama.
''Ja mislim da male zemlje ne mogu imati izolovano tržište. Da postoji najidealnije tržište Bosne i Hercegovine ono je suviše malo za ozbiljne investitore. Moramo biti dio šireg tržišta da bismo bili atraktivni. Sve ostalo je prazna priča. Niko ozbiljan neće doći zarad tržišta od 3,5 miliona ljudi kod kojih je nivo životnog standarda tako mali da je potrošnja manja nego potrošnja nekog srednjeg evropskog grada. Dakle, čitav je tu niz stvari koje se moraju mijenjati da bi se stvari poboljšale'', kaže Ivanić.
Što se tiče trgovinske razmjene Bosna i Hercegovina iz Srbije uvozi robu u vrijednosti od 900 miliona eura, a izvozi oko 450 miliona eura.
Iako sa Srbijom ostvaruje vanjskotrgovinski deficit u iznosu od pola milijarde eura, Srbija je gotovo najvažniji ekonomski partner od zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, kažu u privrednim komorama u BiH. Naročito za Republiku Srpsku, sa kojom ima potpisane specijalne veze.
No, Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, kaže da privredna saradnja sa susjedima nije polučila rezultate kakvi su bili očekivani.
''Ako posmatramo strukturu izvoza u Srbiju ne možemo biti zadovoljni, s obzirom da imamo sigurno mnogo više potencijala i mogućnosti. Nismo iskoristili sve prednosti koje imamo na osnovu CEFTA sporazuma, posebno kada je u pitanju drvoprerada, prehrambena industrija i neke druge grane privrede koje bi sigurno mogle naći svoje mjesto na tržištu Srbije", smatra Blagojević.
Bez šupljih priča
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Boris Tučić ocjenjuje kako bi BiH mogla imati mnogo bolju ekonomsku saradnju ne samo sa sujedima nego i šire kada bi odvojila politiku od ekonomije.
''Ja mislim, iskreno rečeno, da mi od svega i gdje ima i gdje nema mjesta pokušavamo sva ta pitanja da posmatramo politički. U cijeloj priči trebamo isključivo gledati naše interese, da li po pitanju izvoza ili saradnje u energetskom sektoru, nebitno. Mislim da trebamo u potpunosti apstrahovati bilo kakve političke elemente od ekonomskih odnosno trgovinskih", poručuje Tučić.
U tom kontekstu Ivanić je pred odlazak u Beograd i najavio da će sa komšijama pokušati razgovarati o konkretnim regionalnim projektima poput izgradnje autoceste Koridor 5c, pruge od Ploča preko Sarajeva, Beograda do Mađarske.
A koliko su zemlje regiona važne jedna drugog kada je u pitanju privlačenje stranih investitora pokazao je i nedavni samit Kine i 16 zemalja šireg regiona, na kojem su kineski privrednici jasno stavili do znanja da su spremni ulagati u regionalne projekte poput izgradnje željeznica i autocesta, što bi im omogućilo i lakši prodor na evropsko tržište. O tome je nakon samita govorio i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
''Ovdje je jedini limit naša sposobnost i naša spremnost da izađemo sa konkretnim projektima koji će imati svoju ekonomsku opravdanost, koji će imati svoju tehničko-tehnološku izvodivost, a ne sa nekim šupljim pričama kojima objašnjavamo 'dođite kod nas da ulažete'. Ne, treba doći sa konkretnim projektima i Koridor 5C je najbolji primjer kako smo došli sa konkretnim projektom", naveo je Lagumdžija.
U proteklih godinu dana u više navrata bilo je riječi i o povezivanju bh. i srbijanskih kompanija za zajednički nastup na trećim tržištima podsjeća Vladimir Blagojević iz Privedne komore RS:
''Jedan od zajedničkih projekata na čemu rade obje vlade, ali i privredne komore i na čemu će se u narednom periodu dosta raditi jeste uspostavljanje konzorcija građevinskih preduzeća, jer pojedinačno ta preduzećanisu bila dovoljno konkurentna niti snažna da mogu da preuzmu velike poslove, a problem je bio i obezbjeđenje bankovnih garancija. Zbog svega toga je neophodno uspostavljati konzorcije koji bi sigurno bili konkurentniji na stranim tržištima.''
Potencijala ima kažu ekonomisti. Ukoliko se ekonomska stabilnost stavi ispred politike rezultati bi mogli biti u kratkom vremenu pozitivni.
slobodnaevropa.org
|
