|
Sukob Dodik–opozicija mogao bi dovesti do fizičkih incidenata
izvor: rse foto: rfe 20.02.2016.
Posljednjih dana kulminirale su tenzije između lidera SNSD-a Milorada Dodika i opozicionog Saveza za promjene. Međusobna komunikacija dva bloka svela se na najniži nivo političke nekulture, uvrede i prijetnje. Između priča ko je veći izdajnik Republike Srpske ili ko je veći lopov, izgubile su se stvarne potrebe građana, ocjenjuju analitičari.
Epitete poput lopov, izdajnik, kriminalac, mafijaš, siledžija i slične očekujemo da čujemo u nekoj seoskoj kafani, pjanskoj raspravi, a počesto i u ovim silnim rijaliti programima. No građani su primorani da ih slušaju gotovo svaki dan, preko svih medija, pa i javnih servisa koji uredno prenose najgori verbalni rat do sada između Saveza za promjene i Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Sve je kulminiralo posljednjih dana prijetnjom koju je lider SNSD –a I predsjednik RS Milorad Dodik uputio jednom od funkcionera Saveza za promjene i ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnatku, jer je Crnadak, navodno, tokom boravka u Americi tražio podršku za široku istragu protiv Dodika.
“Kada ću i šta učiniti, to ću ja odlučiti, ali se držim jedne kineske poslovice da osveta se servira hladna i nikada vruća”, rekao je Dodik.
No, ni Crnadak nije ostao dužan.
“Dobro došli na ovu konferenciju za štampu koja, na žalost, nije posvećena ovim posljednjim aktivnostima u Briselu, ni narednim aktivnostima Ministarstva inostranih poslova, nego najnovijem napadu, jednoj mafijaškoj prijetnji koju sam dobio od predsjednika RS. Moja poruka njemu je da se nisam prepao. Znam da se branim a znam ako treba i da uzvratim”, poručio je Crnadak.
Na izborima 2014. godine Dodikov SNSD izgubio je vlast na državnom nivou. No, otkako je Savez za promjene postao dio državne koalicije, iz SNSD-ovog tabora počele su da stižu optužbe o izdaji. Najglasniji je opet Milorad Dodik.
“Ova politika SDS-a više nije samo izdajnička, već veleizdajnička politika”, rekao je Dodik.
Ovo je, možda, najčešća Dodikova izjava u posljednje vrijeme.
U toku prošle godine vođena je i parnica po tužbi Dodika protiv lidera SDS-a Mladena Bosića, kojom je tražio 5.000 za nanesenu bol zbog Bosićeve izjave da je Dodik kriminalac. Iako je Dodik dobio spor, Bosić je sve vrijeme pričao o dokumentima o kriminalu Dodika, te je SDS kao dio Saveza za promjene podnio i tužbu protiv Dodika Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Tako je otvorena istraga o kupovini vile na Dedinju.
“Želim da dokažem da sam tu tvrdnju iznio na osnovu informacija, podataka, svjedoka koji su mi to saopštavali i ostalih dokumenata koji nedvojbeno pokazuju da se ime Milorada Dodika veže za kriminal u RS. Većina građana RS već zna da je to notorna istina”, rekao je Mladen Bosićnakon jednog od ročišta.
Urednik web magazina Buka Aleksandar Trifunović mišljenja je kako su politički sukobi prešli u lične, te da je sve kulminiralo ličnim frustracijama, naročito posljednjim hapšenjima u slučaju Pavlović banke.
“Pretpostavljam da to nije lagodna situacija ni za koga, prvenstveno za te ljude koji su sada u zatvoru. Postoji žestok razlog zašto ta Dodikova briga mora da bude vidljiva za njih i to je sigurno totalno podiglo frustraciju. Opozicija, vidjevši da je građanin Milorad Dodik nervozan, obrušila se naravno i na funkciju predsjednika RS koju Milorad Dodik obavlja”, navodi Trifunović.
Trifunović dodaje i da je “posebno opasno što njihove lične probleme koje imaju kao građani prenose na funkciije koje obavljaju".
“Znam da je to teško uraditi, ali u ovom slučaju se to mora razdvojiti i da bi se zaštitio dignitet tih institucija i da bi one zadržale svoju funkciju, a to su nezavisne funkcije koje predstavljaju sve građane ove zemlje. Mene kao građanina ne zanima na kom se to oni ličnom nivou prepucavaju, ali me zanima koliko funkcije, koje su neophodne da bi mi funkcionisali kao neko uređeno društvo, ne funkcioništu zbog jednog takvog odnosa”, kaže Trifunović.
Analitičari su mišljenja i da su najveće žrtve sukoba dva bloka građani, jer se o njihovim potrebama sve manje govori. Stranke na uzici drže svoje biračko tijelo pred predstojeće lokalne izbore.
“Vidimo da se prosto ne sukobljavaju različite ideološke koncepcije, tu skoro da ne postoji razgovor o programu, ne postoje razgovori o viđenju svijeta. Tu su sukobi zaista vrlo lični, vrlo prizemni. Oni su čak dio jedne političke nekulture. Tu postoji kontinuirani rat saopštenjima, rat između medija koji zaista jedni stoje na jednoj a drugi na drugoj strani. Sve to čini ovo društvo prilično nestabilnim”, ističe politikolog iz Banjaluke Vlade Simović.
Postoje i strahovi da bi da daljnja kulminacija sukoba mogla dovesti i do fizičkih incidenata. Relaksacija se može očekivati nakon izbora, a dotle građani treba da izdrže konstantno skretanje pažnje političara sa činjenice da živimo u gotovo najsiromašnijem parčetu evrope.
slobodnaevropa.org
|
