U Potočarima kod Srebrenice u četvrtak će biti obilježena 18. godišnjica od genocida u tom gradu. Biće sahranjeno 409 identifikovanih tijela. Najstarija žrtva rođena je 1919. godine, a najmlađa je tek rođena beba. Biće pokopani i posmrtni ostaci 44 maloljetna dječaka i dvije žene. Sa ukopom još 409 posmrtnih ostataka, u Memorijalnom centru Potočari biće ukopano 6.066 žrtava.
Zbog obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici, u Federaciji BiH i Brčkom 11. juli je Dan žalosti.
Vjerski program će početi u 12 sati i trideset minuta i predvodiće ga poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
U Potočarima se očekuje oko 50 000 građana. O sigurnosti će brinuti oko 1. 000 policajaca MUP-a Republike Srpske, u saradnji sa ostalim policijskim agencijama u BiH.
U Organizacionom odboru za obilježavanje 11. jula kažu da su zadovoljni kako su protekle dosadašnje pripreme.
“Mi smo zadovoljni, danas je najvažniji dan, jedino kiša može malo naruštii kompletnu situaciju, sve drugo je prema planiranom programu, ali i mi se nadamo da će i to proteći onako kako smo očekivali”, rekao je Ćamil Duraković predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula.
U ime Vlade Republike Srpske prisustvovaće troje ministara - Lejla Rešić, ministrica uprave i lokalne samouprave, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Igor Vidović i ministar za izbjeglice i raseljene osobe Davor Čordaš.
Inače, u srijedu navečer su u Memorijalni centar Potočari pristigli i učesnici "Marša mira" koji je počeo 8. jula u naselju Nezuk kod Sapne, a učesnici su pješačili stazama kojim su Podrinjci u julu 1995. godine spašavali svoje živote. Među njima je bio i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Želim vam se tri puta zahvaliti. Prvo što ste me tako toplo primili među vas. Hvala vam za toplinu, za srdačnost. Primili ste me kao da sam član vaše velike i divne porodice. Drugo, želim vam zahvaliti što ne zaboravaljate rahmetlije, vaše pokojne. Ako zaboravimo naše pokojne, onda kao da smo ih ubili drugi put. Treća zahvala je što se vaš marš zove Marš mira. To je velika poruka za budućnost, i zato Srebrenica ima budućnost", kazao je Incko.
Zbog obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici, u Federaciji BiH i Brčkom 11. juli je Dan žalosti. Na svim zgradama Vlade i institucija u srijedu su istaknute zastave na pola koplja. Sve kulturno-sportske manifestacije, ugostiteljski objekti, te medijske kuće dužne su se ponašati u skladu sa ovom odlukom.
Istovremeno, Društvo za ugrožene narode zatražilo je od Vijeća ministara BiH da 11. juli proglasi Danom žalosti u cijeloj zemlji, te da zakonom bude zabranjeno poricanje genocida u Srebrenici 1995. godine. S obzirom na to da se ovaj datum obilježava u cijeloj Evropi kao Dan sjećanja, nakon što je Evropski parlament u januaru 2009. godine usvojio Rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, Društvo za ugrožene narode smatra da je neprimjereno što se u RS-u, zločin poriče, što posebno pogađa preživjele žrtve genocida.
Suđenja i presude
Za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom do sada je pravosnažno osuđeno sedam osoba.
Najveća kazna izrečena je Radislavu Krstiću, bivšem zamjeniku komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).
On je osuđen na 35 godina zatvora. Nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu, većina muškaraca koji su izdvojeni u Potočarima i uhvaćeni dok su pokušavali prijeći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH (ABiH), držana je u Bratuncu jedan do tri dana prije nego što su odvedeni na druga mjesta zatočenja i pogubljenja.
Prema sudskim presudama, u julu 1995. godine u Srebrenici je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. Žene i djeca, njih oko 25.000, transportovani su na teritoriju koja je bila pod kontrolom ABiH.
Većina mjesta na kojima su srebrenički muškarci i dječaci pogubljeni bila je u zoni odgovornosti Zvorničke brigade VRS-a.
Pred Haškim tribunalom je na 17 godina zatvora osuđen bivši načelnik štaba i zamjenik komandanta Zvorničke brigade Dragan Obrenović.
“Hiljade nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća opšta. Dio odgovornosti za to snosim i ja. Ostala je nesreća na svim stranama kao opomena da se to nikad i nigdje valjda više neće dogoditi", kazao je Obrenović pred Tribunalom u Haagu.
Krivicu za zločine u Srebrenici dosad je priznalo osam osoba. Prvi je bio Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a, koji je u Haškom tribunalu osuđen na pet godina zatvora zbog strijeljanja Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo u Opštini Zvornik.
Pred Sudom BiH do sada je pravosnažno osuđeno 20 osoba, na ukupno 435 godina zatvora.
Jedan od njih, Franc Kos, u svom svjedočenju je rekao:
"Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena.”
Pred Haškim tribunalom još devet osoba koje su optužene za zločine u Srebrenici čeka okončanje sudskih postupaka.
Među njima su i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, te Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, koji su optuženi za genocid u Srebrenici.
