Skupa pravda po BiH: Sporovi u Strazburu premašili dva miliona eura
Izvor: rse
Datum: 04.02.2013
Vrijednost sporova koji se protiv BiH vode na sudu za ljudska prava u Strazburu premašio je dva miliona eura. Ovi troškovi nastaju kako zbog neadekvatnog zastupanja države na sudu, tako i zbog činjenice da se na nacionalnom nivou ne ispunjavaju presude zbog kojih se kasnije vode i gube sporovi u Strazburu.
Nepostojanje pravne države Bosnu i Hercegovinu do sada je koštalo preko tri miliona eura, a izgubiće još najmanje dva miliona. Sve je ovo posljedica presuda Evropskog suda za ljudska prava, ili “prijateljskih nagodbi”, zbog kršenja ljudskih i građanskih prava koje je zemlja morala isplatiti oštećenima. U najvećem broju slučajeva radi se o predmetima čije je podnošenje moglo biti spriječeno tek provođenjem presuda domaćih sudova.
Zastupnik u državnom parlamentu Nermin Purić, koji je pokrenuo ovo pitanje, kaže kako je nepostojanje sistema krivo zbog neracionalnih izdataka.
Monika Mijić „Imate presuda koje za sobom povlače mogućnost i
drugih građana da tuže po istom osnovu. Dakle, država treba brzo reagirati i treba otkloniti stvari koje nisu prihvatljive da bi blokirala mogućnost da se i dalje širi taj krug presuda, koje imaju i svoju ekonomsku dimenziju. Dosad je oko 7,6 miliona maraka plaćeno po presudama, nešto po nalozima za plaćanje, nešto po prijeteljskim nagodbama. Za presude koje su trenutno u procesu vrijednost zahtjeva je oko 4,5 miliona maraka. Smatram da bi bilo bolje taj novac uložiti u edukaciju i uspostavljanje sistema, nego da plaćamo“, rekao je Purić.
Pravni zastupnik Vijeća ministara BiH pred sudom u Strazburu Monika Mijić navodi kako se presude izvršavaju, ali i da se država mora potruditi da zahtjevi i ne dođu do Strazbura.
„Ja bih apelirala na domaće vlasti da se ažurno izvršavaju odluke ustavnih sudova u BiH, pogotovo Ustavnog suda BiH, jer mi imamo određen broj predmeta pred Sudom u Strazburu gdje se pojedinci upravo žale zbog neizvršenja odluke bilo Ustavnog suda BiH ili bivšeg Doma za ljudska prava“, navodi Mijić.
Zašto se BiH dovela do stanja u kojem plaća i ono što može preduprijediti, u jednu je rečenicu sveo zastupnik Mladen Ivanković:
„Imamo lošu vlast - i zakonodavnu i izvršnu.“
Inertnost institucija u BiH
Nisu samo pitanja iz oblasti ljudskih ili imovinskih prava ta koja koštaju državu. Uveliko se najavljuju novi, i to zbog neefikasnosti sudstva, kaže zastupnica Dušanka Majkić.
„Ono što će biti poseban problem je da će se BiH susresti sa novim problemima, a to su nerazumno duga suđenja. I za sve te slučajeve moraće da plati naknadu za to. Dakle, samo se povećava broj slučajeva koji će nas koštati. Očito se niko u ovoj zemlji ne bavi tim pitanjem, a sankcije će snositi svi budžeti“, ističe Majkić.
Azra Hadžiahmetović Sporost sudova nije jedini kamen koji bi mogao spotaći
državni budžet. Tu je svakako i problem zastupanja države, koje često nije adekvatno, navodi profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i zastupnica u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović.
„Već imamo jako puno takvih sporova, a imaćemo ih vjerovatno još više dok se stanje unutar BiH ne promijeni. Mislim da je posebno važna uloga Pravobranilaštva BiH koje treba, kad stvari dođu u Strazbur, da štiti interese države, ali ne samo na način iznoseći argumentaciju u korist države BiH, nego i svojim aktivnostima unutar države kako bi preduprijedili brojne sporove koji se vode dobrim dijelom zbog inertnosti domaćih institucija“, kaže Hadžiahmetović.
Ovo je priznalo i samo Vijeće ministara BiH navodeći kako nadležne institucije često ne dostavljaju tražene informacije i dokumentaciju u propisanim rokovima. Također ne obavještavaju redovno zastupnika o novim činjenicama u procesu, već reaguju samo ako on to od njih traži.
Kako država nije u stanju provesti presude vlastitih sudova, niti izmijeniti zakone po osnovu kojih često i olako gubi ogromna sredstva, ne treba očekivati ništa drugo nego da će i dalje novcem građana isplaćivati vlastiti nerad. No, najveću cijenu platiće, ne u novcu već u položaju u evropskoj porodici država, zbog neprovođenja presude Sejdić - Finci.
