Troškovi režija za stambeni prostor od 85 kvadrata u Banjaluci najniži su u odnosu na veće gradove u regionu, ali je zato mlijeko skuplje nego u Frankfurtu, hljeb nego u Sofiji i Skoplju, a cijene taksi prevoza više su nego u Ljubljani.
Pokazalo je to najnovije istraživanje "Numbea", najvećeg svjetskog portala za istraživanje cijena, koji prati cijene u 118 zemalja i 355 gradova. Istraživanje je rađeno u maju i junu.
Kada se uzmu u obzir prosječna plata, koja je u Banjaluci u maju iznosila 804 KM, Banjalučani plaćaju skuplje određene namirnice, ali su troškovi za struju, vodu, grijanje i smeće za stambeni prostor od 85 kvadrata skoro dvostruko niži nego, na primjer, u Beču i Skoplju.
Vekna hljeba od 500 grama u Skoplju košta 0,98 maraka, u Sofiji marku, dok u Banjaluci iznosi 1,18 KM.
Građani Frankfurta sa prosječnim primanjima od 5.365 maraka za litar mlijeka izdvajaju 1,32 marke, dok u Banjaluci litar mlijeka košta 1,47 KM. Jeftinije mlijeko od Banjalučana piju i stanovnici glavnog grada Češke, gdje je za litar potrebno izdvojiti 1,36 maraka.
Kada su u pitanju cijene kvadrata stana, i to u centru grada, prema podacima "Numbea", on u Banjaluci košta 2.402 marke, a u Sofiji 1.980,83 marke.
Zanimljiv je i podatak da je litar benzina, koji u Banjaluci iznosi 2,45 marke, među najjeftinijim u poređenju sa mnogim gradovima u svijetu. Ipak, stanovnici za taksi usluge moraju da izdvoje najviše novca. Naime, banjalučki taksisti startnu tarifu naplaćuju dvije marke, u Skoplju 1,37, gdje litar benzina košta 2,74 po litru, u Sofiji čak 0,70, iako benzin košta 2,58 maraka. Jeftiniji taksi je i u Ljubljani, gdje je startna cijena 1,96, dok benzin košta 2,94 po litru.
Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović kaže da je malo tržište kojim je lako manipulisati glavni uzrok što su cijene pojedinih namirnica i usluga u Srpskoj dosta nerealne ako se porede sa drugim gradovima svijeta.
- Kod nas su posebno visoke cijene benzina. Nama su potrebne dodatne mjere za uređenje tržišta, ako se žele zaštititi potrebe domaćinstava, koja uglavnom imaju niska primanja - kazao je Petrović.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je u cijeloj BiH niz namirnica koje su neophodne domaćinstvu preskupe, a da je uzrok toga neorganizovano tržište.
- Cijeli sistem snabdijevanja poljoprivrednih proizvoda, od njive do trpeze, kod nas je konfuzan, jer su međusobni elementi povezanosti između poljoprivrednih proizvođača, zadruga i prerađivača, maloprodajnih i veleprodajnih lanaca potpuno pogubljeni - istakao je Pavlović i dodao da je za razliku od nas, na zapadu postupak izgradnje sistema lanca snabdijevanja dobro uvezan.
Kaže da je tržišni sistem koji vlada u BiH uzrok visokih cijena režija, stana, hrane...
- Kod nas je sve prepušteno slučaju i tržištu, zbog čega su sistemi cijena na bazi ponašanja velikih trgovinskih lanaca - istakao je Pavlović.
