Postpopisna anketa, sastavni deo popisa u Bosni i Hercegovini, počeo je 2. novembra. Svrha ove ankete je da se dobiju mere kvaliteta popisa stanovništva, koje će svedočiti o upotrebnoj vrednosti popisnih rezultata u budućnosti, kažu nadležni iz statističkih institucija.
Iako su se tokom popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini građani učestalo žalili na postupke popisivača prilikom upisivanja etničke pripadnosti, veroispovesti i jezika, ova pitanja su izostavljena u postpopisnoj anketi koja počinje sutra, pišu banjalučke "Nezavisne novine".
Aktivisti projekta "Popismonitor", u sklopu kojeg su beleženi prigovori popisanih stanovnika, podsećaju da su se brojni građani žalili upravo na način kako su upisivana ova "škakljiva" pitanja, tako da ostaje nejasno zašto ona neće biti tretirana i tokom takozvanog kontrolnog popisa.
"Lideri nekih političkih partija već su izašli sa podacima koliko je kojih stanovnika po etničkoj pripadnosti. Sam pristup, prema kojem tokom ove ankete neće biti tih pitanja, govori na koji način se popis sprovodio i da se nije išlo na to da se dobiju pravi pokazatelji", kritikuje član tima "Popismonitora" Dalio Sijah.
Sa druge strane, iz statističkih službi kažu da će upitnici za ovu anketu, koja traje od 2. do 10. novembra, biti slični onim u popisu, ali znatno kraći, pošto neće obuhvatati sva pitanja koja su već postavljena.
"Svrha postpopisne ankete je da se dobiju mere kvaliteta popisa stanovništva, koje će svedočiti o upotrebnoj vrednosti popisnih rezultata u budućnosti", naglašavaju sagovornici dnevnika iz statističkih institucija.
Koordinator Radne grupe za postpopisnu anketu Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Marinković ističe da su građani tokom kontrolene ankete, takođe, dužni da daju podatke kontrolorima.
"Zakonska regulativa koja je važila za popis važiće i za ovu anketu. Postpopisna anketa zapravo je sastavni deo popisa", objasnio je Marinković.
U postpopisnu anketu neće biti uključene sve opštine u BiH, već ukupno 107, s tim što će iz tih lokalnih zajednica biti izabran manji broj popisnih krugova za kontrolu. Očekuje se da će na taj način u uzorak biti izabrano oko 16.000 domaćinstava, odnosno 50.000 osoba.
Popis je sproveden od 1. do 15 oktobra prvi put nakon 1991. godine.
Nadležni su ranije najavili da bi prvi, preliminarni rezultati popisa trebalo da budu poznati tek u januaru, ali su se u pojedinim medijima već pojavile spekulacije, prema kojima je u ovoj državi 54 odsto Bošnjaka, 32,5 Srba, a 11,5 procenata Hrvata.
Istovremeno, pisano je i da nepotpuni podaci pokazuju da je u nekim gradovima u Srpskoj inženjering, pre svega od strane Bošnjaka, "naduvao" broj stanovnika, a mnoge je iznenadio i podatak prema kojem, navodno, u Banjaluci živi oko 199.990 osoba.
Sav popisni materijal iz popisnih komisija lokalne samouprave dostavljen je u centralno mesto za obradu u Istočnom Sarajevu, kako je i planirano, potvrđeno je iz Agencije za statistiku BiH.
"Priprema centralnog mesta za unos i obradu odvija se po planu. Skladišni prostor je na vreme uređen, sav popisni materijal s terena je na vreme dostavljen, evidentiran i arhiviran, tako da su popisnice spremne za unos podataka", kažu u Agenciji i dodaju da je primljeno oko 100 tona popisnog materijala.
