|
Kocijančič: Sledeći sastanak početkom 2016./EK: Zona evra neće uskoro primati nove članice
izvor : agencije foto: 28.12.2015.

Kocijančič: Sledeći sastanak početkom 2016.
BRISEL - Dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje EU u Briselu je u toku, a naredni razgovori na nivou premijera se mogu očekivati početkom 2016.
To je Tanjugu izjavila portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Maja Kocijančič ne precizirajući da li će taj sastanak biti već u januaru.
Prema pisanju prištinskog portala Koha Ditore, predstavnici Beograda i Prištine različito govore o temama narednog sastanka premijera Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Ise Mustafe.
Ministarka za dijalog Edita Tahiri je izjavila da će teme biti vezane za sprovođenje postignutih sporazuma na polju slobode kretanja, diploma i katastra.
S druge strane, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Marko Đurić pominje i druge teme, javila je albanska agencija ATA.
On kaže da će se, kako navodi ATA, posle sporazuma o uspostavljanju Zajednice srpskih opština na Kosovu, na stolu tokom razgovora naći i neka druga pitanja kao što su status i vlasništvo Srpske pravoslave crkve, srpska javna i privatna svojina, nestale osobe i priznavanje univerzitetskih diploma.
Đurić je, zaključuje albanska agencija, optužio kosovsku vladu da odbija da pregovara o pitanjima od značaja za kosovske Srbe i Srbiju.
EK: Zona evra neće uskoro primati nove članice

Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis kaže da se zona evra u narednih nekoliko godina neće širiti, odnosno primati nove članice.
Valdis Dombrovskis, koji je i evropski komesar zadužen za evro, rekao je za nemački list Velt da u narednim godinama ne treba očekivati proširenje zone evra.
Od 28 članica EU, 19 su članice zone evra.
Dombrovskis je podsetio da se, pre nego što neka zemlja usvoji evro, fiksira kurs po kome će se domaća valuta menjati za evro.
Kurs se fiksira u okviru Mehanizma deviznog kursa EU, takozvane čekaonice u kojoj zemlje provedu dve godine pre prelaska na evro sa ciljem da se potvrdi stabilnost deviznog kursa.
"Taj mehanizam je čekaonica zone evra. U ovom trenutku nijedna članica se ne nalazi u njoj izuzev Danske koja je poseban slučaj", rekao je evropski komesar za evro.
Danska se u mehanizu nalazi od 1999. godine, a prema Ugovoru o EU ima mogućnost da odabere da ostane van zone evra i u slučaju da ispuni sve kriterijume.
Dombrovskis je rekao da su Bugarska i Rumunija izrazile nameru da uđu u "čekaonicu" za evro, a da će nova konzervativna vlada u Poljskoj verovatno biti "rezervisanija" po tom pitanju.
"Pristupanje zoni evra bilo je nekada mnogo privlačnije novim članicama EU. To se promenilo sa izbijanjem krize evra i kriza u Grčkoj je sasvim sigurno dodatno doprinela svemu tome", ocenio je evropski komesar.
Letonija i Litvanija su poslednje dve članice EU koje su pristupile zoni evra. Letonija je to učinila 2014, a Litvanija 2015.
Među devet zemalja EU koje su van zone evra nalaze se i Velika Britanija i Švedska, koje nikada nisu iskazale nameru da uvedu jedinstvenu valutu.
|