 |
Hag, "Oluja" kampanja sa genocidnom namerom
Izvor: agencije
|
Datum: 14. 03. 2014
|
|

Operacija "Oluja" u leto 1995. bila "najveća pojedinačna kampanja etničkog čišćenja" koju su hrvatske vlasti sprovele s "genocidnom namerom" da unište Srbe iz Kninske Krajine, rekli predstavnici Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Srbija je danas, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, tvrdila da je operacija "Oluja", u leto 1995, bila "najveća pojedinačna kampanja etničkog čišćenja" koju su hrvatske vlasti sprovele s "genocidnom namerom" da unište Srbe iz Kninske Krajine.
Dokazujući kontratužbu da je Hrvatska počinila genocid nad srpskim stanovništvom Krajine, zastupnik Srbije Vejn Džordaš naznačio je da je genocid bio isplaniran na sastanku predsednika Hrvatske Franje Tuđmana sa vojnim komandantima na Brionima, 31. jula 1995. godine.
Na tom sastanku, Tuđman je za cilj operacije "Oluja", koja je usledila 4. i 5. avgusta 1995, odredio da Srbi "nestanu" iz Krajine.
"Kako dokazi pokazuju, predsednik Tuđman, vođa Hrvatske i vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i vrhovni komandant oružanih snaga, video je genocid kao rešenje za dugotrajni problem Srba iz Republike Srpske Krajine", naglasio je Džordaš.
Transkript sastanka na Brionima, koji je snimao sam Tuđman, Srbija je najvišem sudu UN priložila kao ključni dokaz "genocidne namere" hrvatskih vlasti. Pozivajući se na Tuđmanovu knjigu "Bespuća povijesne zbiljnosti", srpski predstavnik je ocenio da je Tuđman video genocid "kao pragmatično rešenje međunacionalnih sukoba".
Po Džordašu, na Brionima je "hrvatsko vođstvo napravilo plan da etnički očiste Krajinu od znatnog dela njenog srpskog stanovništva".
U ostvarenju tog plana, srpsko stanovništvo, tokom "Oluje", podvrgnuto je "raširenom i sistematskom ubijanju, fizičkim i mentalnim povredama i nametanjem životnih uslova smišljenim da dovedu do fizičkog uništenja".
Pošto je 200.000 Srba neselektivnim granatiranjem gradova u "Oluji" naterano u beg, usledila je treća faza genocidne operacije - napadi na one koji su morali da ostanu, većinom stare i bolesne.
"Sve srpsko bilo je spaljeno ili uništeno u vrhuncu nasilja koje je bilo bez motiva, ali razarajuće. To nasilje je, na strašan način, reklo sve o nameri u srcu 'Oluje'", podvukao je Džordaš, citirajući izveštaje međunarodnih organizacija.
Zastupnik Srbije je ocenio da "nema dileme da su svi ti akti predstavljali jedinstvenu operaciju sa namerom da se krajiški Srbi unište". "Vođstvo Hrvatske je znalo da će kombinacija zločina neminovno dovesti do fizičkog nestanka Srba iz Hrvatske", rekao Džordaš.
"Genocid nije kažnjen"
Džordaš je dokazivao i da Hrvatska nije kaznila počinioce genocida, budući da do danas niko nije osuđen za zločine nad Srbima počinjene tokom i posle "Oluje".
Zastupnik Srbije Vilijam Šabas je, kao dokaz o obimu etničkog čišćenja Srba, naveo da danas u Hrvatskoj, prema popisu, živi jedna trećina srpskog stanovništva od pre dvadeset godina.
Šabas je rekao da bi se hrvatski predsednik Tuđman, da je živeo duže, možda našao pred međunarodnim sudom, optužen za genocid.
Osvrćući se na oslobađajuću presudu koju je žalbeno veće Haškog tribunala izreklo komandantu "Oluje" Antu Gotovini, Šabas je podsetio da nisu bili osporeni nalazi o raširenim zločinima nad Srbima iz prvostepene presude kojom je Gotovina bio osuđen na 27 godina zatvora.
Šabas je naznačio i da je jedan od dvojice sudija koji su se usprotivili oslobađanju Gotovine, ocenio da ta presuda nema nikakve veze sa pravdom.
Kanadski profesor je podvukao da su Brionski transkripti "dokaz postojanja politike hrvatskog vođstva da iskoreni Srbe iz Krajine, ne samo vojno osoblje nego i civilno stanovništvo".
"Razgovori sa Briona otkrivaju nameru da srpsko stanovništvo bude ne samo uklonjeno iz Krajine nego i fizički uništeno", rekao je Šabas.
Brionski sastanak Šabas je uporedio sa konferencijom u Vansiju na kojoj su, u februaru 1992, visoki nacistički oficiri kovali zaveru za uništenje Jevreja, skrivajući tu nameru eufemizmom "konačno rešenje".
Odgovarajući na tvrdnju Hrvatske da je na Brionima planirana legitimna vojna operacija radi proterivanja srpskih vojnih snaga, a ne civila, zastupnik Srbije je naglasio da "nema dileme da je "Oluja" planirana na sastanku kriminalaca" i da su "planirani zločinački akti".
Obradović: Srbija nije želela ovaj proces
Zaključujući ovonedeljna izlaganja kojom je Srbija odgovorila na tužbu Hrvatske i argumentovala svoju kontratužbu, glavni srpski zastupnik Saša Obradović ponovio je da Srbija nije želela ovaj proces, na kojem je insistirala Hrvatska.
"Jedino iz tog razloga, mi smo odlučili da na tužbu uzvratimo kontratužbom... Mi kažemo - nije bio naš izbor da se nađemo pred sudom, ali ako druga strana insistira, i mi imamo nešto da kažemo u ovom sporu", kazao je Obradović.
Protivtužba Srbije je, prema Obradovićevoj oceni, "mnogo jača od tužbe Hrvatske".
"Obim nasilja u operaciji 'Oluja', broj žrtava u ograničenom vremenu... i posledice po život napadnute grupe ne mogu se uporediti ni sa jednim od masovnih zločina opisanih u tužbi Hrvatske koja pokriva period od pet godina".
Zastupnik Srbije je podvukao da se "veličina srpske etničke grupe u Hrvatskoj smanjila enormno od 1991. Da je bilo po predsedniku Tuđmanu, nestala bi skroz. Ništa se ni približno ne može reći za žrtve iz hrvatske tužbe", zaključio je Obradović.
Proces u haškoj Palati mira biće nastavljen 18. marta, kada će Hrvatska odgovarati na protivtužbu Srbije.
Druga runda razmene argumenata biće, uz pauze, biće održana od 20. marta do 1. aprila.
Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010. godine.
|