Novonastali jezici na prostoru bivše Jugoslavije plod politike, a razlike između njih praktično nema, ocijenio američki stručnjak za južnoslovenske jezike Robert Grinberg. Međutim, u budućnosti razlike mogu da zažive, smatra Grinberg.
Profesor lingvistike i stručnjak za južnoslovenske jezike Robert Grinberg rekao je u Vašingtonu da za one koji su prebivali u bivšoj Jugoslaviji, teorija o različitim jezicima u novonastalim državama predstavlja političku priču, a da će se tek za nekoliko decenija znati da li će oni u praksi zaživeti.
Grinberg, koji je doktorirao na Univerzitetu Jejl, a sada predaje lingvistiku na Univerzitetu Ouklend na Novom Zelandu, gostovao je na tribini "Vudro Vilson" centra, koja se bavila temom jezika na prostoru bivše SFRJ.
On se složio sa konstatacijom jednog od učesnika tribine da narodi u bivšim jugoslovenskim republikama, koji su govorili nekadašnji srpskohrvatski jezik, i danas mogu u 100 odsto slučajeva da se shvate kad govore.
"Za nas koji smo znali ili živjeli u bivšoj Jugoslaviji, to ni danas nisu različiti jezici. Ali, za djecu koja stasavaju sa novim knjigama i prosvetnim planovima, ti jezici bi mogli da postanu različiti. Rezultat ćemo znati za nekoliko decenija", rekao je profesor Grinberg.
Prema njegovim riječima, prvobitna odluka hrvatskih vlasti da u Vukovar vrate ćirilicu, vjerovatno dio pritiska Evropske unije na tu zemlju.
Grinberg je posebnu pažnju posvetio bošnjačkom jeziku, objašnjavajući situaciju u Bosni i Hercegovini i Sandžaku.
Američki lingvista napominje da srpski Ustav ne priznaje bošnjački jezik kao zvaničan službeni jezik u državi, ali priznaje njegovo postojanje, dok za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića on nije bio priznat kao jezik.
Kao primjer neujednačenosti zbog toga kako se zvanično u nastavi sada zovu novi jezici, Grinberg je naveo slučaj Rožaja, gdje se prema školskom nastavnom planu jezik koji djeca uče zove crnogorsko-srpski-bošnjački-hrvatski, piše RTS.
Grinberg je upozorio da radikalne frakcije Bošnjaka u Sandžaku žele jače veze sa Sarajevom, što stvara tenzije sa srpskim vlastima, a kao jedna od tema pominje se i jezik.
"Moguće je da će to biti sljedeće veliko pitanje u godinama koje dolaze", zaključio je profesor lingvistike.
