BiH: Ulaganje u istraživanje i razvoj kao u Gambiji
Izvor: rse
Datum:11.08.2012
Prema istraživanju koje su radili Svjetska banka i Institut za statistiku pri UNESCO-u, Bosna i Hercegovina drži neslavno predzadnje mjesto u svijetu kada je riječ o ulaganjima u razvoj i istraživanja. Ekonomisti podsjećaju da je razlog tome opšta kriza u bh. društvu unutar koje dominira potreba vlasti da kupuju socijalni mir i pumpaju novac u javnu potrošnju. Inovatori kao jedan od ključnih nosilaca razvoja apeluju na državu da iskoristi svoje intelektualne kapacitete koje, dokazano, ima.
Svjetska banka i Institut za statistiku pri UNESCO-u mjerili su visinu domaćih izdataka za istraživanje i razvoj od 2002. do 2010. godine. Od 114 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Bosna i Hercegovina je na 113. mjestu po ulaganjima u razvoj, a iza nje jedino je Gambija.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković kaže da su prosječna izdvajanja za ove svrhe do tri posto bruto društvenog proizvoda, a Bosna i Hercegovina izdvaja 0,02 odsto BDP-a.
To je podatak koji mnogo više govori o našem stanju i perspektivama od podataka kojima se kod nas najčešće barata - kaže Raković, podsjećajući da BiH na javnu potrošnju izdvaja oko 10 posto BDP-a:
„To govori o jednom stepenu razvoja i možda nekom stepenu stanja duha i snaga nauke u ovoj zemlji.“
I dok su bosanskohercegovački inovatori stotinama puta dokazali da država ima intelektualni potencijal, na drugoj strain nisu naišli na razumijevanje. Samo proljetos, na sajmovima u Ženevi i Banjaluci, naši inovatori odnijeli su 14 medalja.
„Ja bih mogao reći da RS i Ministarstvo nauke i tehnologije daju sredstva onoliko koliko je to određeno zakonom. Međutim, oni koji donose zakon možda nisu svjesni toga da je za izdvajanje za nauku i za ostvarivanje inovacija potrebno daleko više sredstava“, kaže predsjednik skupštine Saveza inovatora RS Milan Đudurović.
U svijetu je situacija sasvim drugačija: stepen napretka jedne zemlje mjeri se njenim ulaganjem u razvoj.
„Naravno da u svemu tome prednjače Sjedinjene Američke Države. Međutim, postoji veliki broj država koje izdvajaju velike svote u istraživanje i razvoj, a koje su manje države a imaju veće stope, kao što je npr. Izrael sa nekih 4,5 posto BDP-a, ili Japan koji je izdavaja šest, sedam posto BDP-a. Žalosno je reći da je BiH tu na drugom decimalnom mjestu sa 0,02 procenta BDP-a izdvajanja za istraživanja i razvoj“, navodi Slaviša Raković.
Mizerna pomoć države
Generalni sekretar Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine Husein Hujić kaže da je problem BiH u činjenici da se ne oslanja na sopstvenu pamet, te zbog toga izostaje razvoj.
„Ne oslanja se - i ja to nazivam nerazumnim odnosom prema vlastitoj pameti. Plus toga, naši su podaci da smo dobili 1.112 svjetskih priznanja za pamet zaključno sa 2011. godinom“, kaže Husein Hujić.
Problem Bosne i Hercegovine, a tako je i u slučaju sa ulaganjima u razvoj, jeste problem raspodjele raspoloživog novca, odnosno načina na koji vlast osigurava svoj opstanak - kaže ekonomski analitičar Dražen Simić.
„Prioritet svake vlasti u zadnjih 15, 16 godina od završetka rata pa do danas bio je prvenstveno zadovoljenje javne potrošnje i održavanje socijalnog mira, tako da u suštini vlast kad se suoči sa manjkom para, prvo što se kreše je nauka, kreše se izdvajanje za obrazovanje, nabavku nove opreme i sličnih stvari. Tu se teško može očekivati da se nešto promijeni u bliskoj budućnosti“, ocjenjuje Dražen Simić.
Raritet Bosne i Hercegovine je i u činjenici da se koeficijent primijenjenih inovacija kreće između 15 i 27 posto, što je više od svjetskog prosjeka.
Ali o odnosu nadležnih institucija svjedoči i činjenica da većinu prijavljenih inovacija proizvode sami inovatori dižući kredite, prodajući svoje nekretnine i tako ulažući u proizvodnju. Inovatori su svjesni da za plasman njihovih izuma država mora imati kakvu-takvu privredu.
Kakvo je stanje danas, možda dobro ilustruje podatak da budžeti entitetskih ministarstava nauke participiraju sa svega 0,3, odnosno 0,4 odsto u ukupnom bužetu Republike Srpske i Federacije BiH.
Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine je do 2011. godine iz budžeta dobijala prosječno 95.000 maraka godišnje. Ove i prošle godine, tvrde u asocijaciji, država im je dodijelila ukupno 7.000 maraka.
